Bivša ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde, u razgovoru za Detektor tokom sigurnosne konferencije u Sarajevu, ističe važnost reakcije sjeveroistočnih evropskih zemalja na politiku Ruske Federacije u posljednjih nekoliko godina.
Linde kaže da je invazija na Ukrajinu promijenila način razmišljanja, a rezultat je ulazak Švedske i Finske u NATO. Ta odluka je promijenila dvije važne stvari, tvrdi bivša ministrica.
“Prvo, mi se, kao većina drugih država NATO-a, naoružavamo i povećali smo potrošnju za odbranu. Drugo, sada imamo podršku NATO-a. Kada su dronovi ušli u zračni prostor Poljske, oni su odmah oboreni i to nije učinila samo Poljska, pomogle su druge države NATO-a. Dakle, to je bio test Rusije, i NATO se suprotstavio”, kaže Linde.
Bila je na funkciji ministrice vanjskih poslova Švedske upravo kada je njena zemlja aplicirala za članstvo u Alijansi i njen potpis se nalazio na dokumentu.
Naglašava da predsjednik Vladimir Putin i ciljevi koje je postavio za Rusiju moraju biti shvaćeni kao problem cijele Evrope jer je, tvrdi ona, evidentno da se Moskva sada miješa u politiku Moldavije, te da je jasno da cilj Rusije nije samo Ukrajina.
Također i druge zemlje bivšeg Istočnog bloka sa zabrinutošću posmatraju djelovanje Rusije.
“Nemojte imati iluzije o ruskim ciljevima. Rusija je imperijalistička država koja napada mirne zemlje. Moskva je u potpunosti protiv širenja NATO-a, što znači – da se Moskva pitala, mi ne bismo smjeli biti u NATO-u. Dakle, Rusija želi vratiti postavke kao u vrijeme Hladnog rata, da odlučuje da zemlje same biraju svoju sigurnosnu politiku”, kaže Linde.
Bivša ministrica vanjskih poslova Švedske tvrdi da Bosna i Hercegovina sama mora odlučiti da li je to interesuje.
Detektor u posljednjih nekoliko godina intenzivno ukazuje na primjere problematične politike Kremlja prema BiH. U posljednjem istraživanju ukazano je na detalje operacije treninga stranih državljana na tlu BiH u cilju destabilizacije Moldavije, a koja se povezuje sa akterima pod kontrolom Moskve.
Ukoliko bi BiH shvatila problem, Linde sugeriše gdje bi fokus analize mogao biti.
“Mislim da se od nordijskih i baltičkih država može puno naučiti o Rusiji i kako se Rusija ponaša. Vidimo napade dronovima, vidimo napade u Danskoj. To je izuzetno ozbiljno. Ono što se dešava jeste veliki test toga kako ćemo reagovati i zato bi političari na Balkanu trebali pratiti šta se dešava. Analizirajte svoju odbranu kao što je to uradila Švedska”, govori Linde.
Linde podsjeća da je manjak reakcija od vremena ruske invazije na Gruziju 2008. godine sve do danas odigrao važnu ulogu te da danas ne trebaju postojati iluzije.
“Pogrešno smo mislili da više neće biti ratova u ovom dijelu svijeta. Mislili smo da Rusija neće htjeti napasti. Promijenili smo mišljenje – Rusija može napasti. Da li se ruski napad kroz proksije može desiti na Balkanu? To vi u BiH morate analizirati. I to moraju uraditi mnoge druge zemlje kako bi se pripremile za ono što dolazi. Ne možemo vam reći šta da radite, ali evo šta smo mi uradili – prestali smo biti naivni”, zaključuje Linde.
