Dok je izlagao svoj ekspoze u Narodnoj skupštini, mandatar novog sastava Vlade Republike Srpske Savo Minić odlučno je najavio “jačanje i unapređenje postojećih institucija koje učestvuju u borbi protiv korupcije”.
Premijer Vlade čiji se legitimitet osporava najavio je i saradnju institucija koje “učestvuju u otkrivanju, procesuiranju i kažnjavanju krivičnih djela sa obilježjem korupcije”.
“Јedan od najznačajnijih mehanizama takve borbe predstavlja usvojena Strategija za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj za period 2025.–2031. godine, kojom se detaljno razrađuju i propisuju aktivnosti koje će se realizovati za svaku godinu perioda važenja starteškog dokumenta”, rekao je Minić.
Ali podaci platforme Odgovorno.st o antikorupcionim inicijativama i aktivnostima ministara koje je Minić izabrao pokazuju da oni nisu bili posvećeni borbi protiv korupcije.
Novi ministar pravde priznao je za Detektor da se Vlada ranije nije posvećeno bavila borbom protiv korupcije. Odjelu za borbu protiv korupcije u Ministarstvu pravde nedostaje ljudi, priznaje novi ministar Goran Selak.
“Pomoćnica je, koliko čujem, na porodiljskom bolovanju. Nedovoljno je kadrova u tom resoru”, kazao je Selak.
“Tražit ću prvo to da se objedini i okupe stručni kadrovi. To treba biti u fokusu budućeg ministarstva i Vlade RS-a. Volio bih da mi date 100 dana i vidite pravac u kojem ću ići i onda neka se sudi na osnovu toga”, dodao je.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i premijer Savo Minić. Foto: Narodna skupština
Do sada je samo jedna osoba iz ovog ministarstva bila zadužena da prati koliko vlasti u Republici Srpskoj uspješno provode Strategiju za borbu protiv korupcije i štite prijavitelje korupcije, kazala je Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH.
Ministarstvo nema dovoljno ljudi, a još uvijek nije usvojen ni akcioni plan za borbu protiv korupcije, dodala je. Zbog toga ne očekuje konkretne rezultate Strategije u jačanju zakona.
“Posebno kada govorimo o Zakonu o sukobu interesa i drugim zakonima koji bi uspostavili minimum odgovornosti. Da ne govorimo o nadzoru nad institucijama ili transparentnosti. Uglavnom se to često svodi samo na neke mjere koje su uopštene i nemate konkretne indikatore da ispratite šta je ispunjeno. Ili, s druge strane, podiže se svijest o nekim stvarima bez konkretnog nadzora”, objasnila je Korajlić.
Vlasti u Republici Srpskoj ne znaju ni koliko uspješno se bore protiv korupcije jer nema izvještaja o efektima ranijih strategija, dodala je. Transparency je na radnom sastanku s predstavnicima vlasti dostavljao prijedloge i konkretne mjere koji se odnose na Strategiju, ali ne znaju da li je nešto usvojeno jer još uvijek nema akcionog plana.
Podaci portala Odgovorno.st – koji je pokrenuo Detektor sa organizacijama Transparency International, koji je pratio način na koji se zloupotrebljavaju javna sredstva u korist kandidata na lokalnim izborima, i “Zašto ne”, koja već godinama prati koliko kandidati i stranke ispunjavaju svoja predizborna obećanja – pokazuju skromne ili nikakve napore novih ministara u dosadašnjoj borbi protiv korupcije.
Polaganje zakletve novih ministara. Foto: Narodna skupština
Zoran Stevanović, ministar saobraćaja, prema analizi portala Odgovorno.st, koji se bavi praćenjem aktivnosti u vezi sa donošenjem antikoruptivnih zakona i akcijskih planova vlada i parlamenata, nije u svom mandatu narodnog poslanika imao antikorupcijskih inicijativa. Glasao je za nekoliko zakona, poput izmjena Zakona o zaštiti prijavilaca korupcije, dok je bio zastupnik u Narodnoj skupštini.
Ali on danas ne misli da je time pomogao borbu protiv korupcije.
“Ne vjerujem da je zakonsko rješenje doprinijelo nešto značajno, ali svako od nas može da se pozabavi time i da damo primjer običnim građanima”, rekao je Stevanović novinarima.
Ovaj bivši gradonačelnik Zvornika kaže kako se ranije nije bavio resorom saobraćaja direktno, ali da će “za dvije nedjelje sa svojim saradnicima uspostaviti potpunu kontrolu nad ministarstvom”, kao i da će među zadacima biti borba protiv korupcije.
“Vidjet ćemo kada se završi mandat, onda me pozovite šta sam uradio. Ja ću uvijek raditi. Meni je stalo da se korupcija svede na minimum”, kazao je Stevanović.
Platforma Odgovorno.st pratit će ove aktivnosti, a na njoj se nalaze podaci o glasanju i prijedlozima ministara i poslanika, ali i ocjene integriteta institucija koje vode.
Selma Čabrić ministrica je porodice, omladine i sporta od 2023. godine i ponovo je izabrana u novi sastav Vlade. Prema podacima platforme, ona do sada u svom mandatu nije imala aktivnosti u borbi protiv korupcije. Kaže kako su aktivnosti ministarstva transparentne.
“Naša sva sredstva su raspoređena po grantovima i pravila za raspodjelu su vrlo jasna. Iz Zakona o sportu proizilaze i ostali podzakonski akti, tako da prostora za korupciju kod nas u Ministarstvu za omladinu i sport nema, jer sve je precizirano i jasno”, kazala je Čabrić.
Objasnila je kako bodovanje projekata vrše komisije, te da se rezultati objavljuju na stranici ministarstva.
“Prostora za manipulaciju nema, i uz sve to je transparentno i javno”, smatra Čabrić te dodaje kako Ministarstvo porodice, omladine i sporta nema direktnu nadležnost u borbi protiv korupcije.
Sjednica Vlade Republike Srpske kojoj je prisustvovao bivši predsjednik Milorad Dodik. Foto: Vlada RS-a
Stvarne želje za borbom protiv korupcije nema niti u jednom od entiteta, vjeruje Aleksandar Draganić iz banjalučke Agencije za razvoj preduzeća (EDA), koji se 20 godina bavi borbom protiv korupcije.
“Sva tijela koja su osnovana, od državnog nivoa, Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije, preko tijela za sprečavanje sukoba interesa i drugih tijela kantonalnih agencija za borbu protiv korupcije, u suštini su iznuđena zbog pritisaka međunarodnih institucija. Stvarne želje da se nešto promijeni nema. Nebitno je sada da li se radi o RS-u ili Federaciji”, smatra Draganić.
Vojin Mitrović, ministar privrede i poduzetništva, također nije imao vidljivih napora za borbu protiv korupcije na sjednicama Vlade, prema podacima platforme Odgovono.st.
On kaže kako na sve moguće načine u kontekstu ponašanja i rada nastoje “anomalije svesti na najmanju mjeru”.
“To se odnosi na redovne zakone i podzakonske akte koji definišu određene oblasti, a pri kojima može doći do određenih koruptivnih radnji. Tako da zakone i podzakonske akte svodimo na nivo da budu prepoznatljivi i jednostavni za korisnike, pošto radimo sa privredom. Tako da ne postoje određene dileme kako bi se preko organa uprave određene stvari morale koruptivno rješavati”, kazao je Mitrović.
Na pitanje Bojanu Vipotniku, ministru za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, šta konkretno planira uraditi u borbi protiv korupcije, odgovoreno je da su “izdavanje različitih dozvola i rješenja potpuno transparentni i u najvećem dijelu podrazumijevaju javni uvid ili javnu raspravu, odnosno učešće stručne, zainteresovane i najšire javnosti”.
“Sva rješenja koja se donesu u tim postupcima se objavljuju na web portalu Ministarstva i dostupna su javnosti trajno. Smatramo da je to, uz dosljednu i redovnu kontrolu izvršavanja mjera propisanih aktima Ministarstva, a što je nadležnost drugih institucija, dobar način borbe protiv korupcije”, navodi se u pisaom odgovoru ministarstva.
Ekonomski portal Capital objavio je više priča u kojima su problematizirane odluke Vipotnika. Navodi se kako je ovaj ministar dao ekološku dozvolu za projekat koji je kroz koncesiju dodijeljen ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu i njegovoj firmi “Comsar Energy” prije još 11 godina, iako je Okružni sud u Banjoj Luci poništio tu dozvolu.
To je najveća afera za Republiku Srpsku, smatra novinar Capitala Dejan Tovilović, “gdje je čitav državni vrh godinama radio u korist investitora, na štetu građana i privrede, i gdje je doveo sebe u situaciju da sopstveni ugalj plaća 240 miliona maraka”.
On smatra da Republika Srpska ima problem s percepcijom korupcije, gdje je napravljen ambijent “u kojem bilo kakva afera i kriminal prolaze neopaženo ili se od strane političara to vješto pokušava minimizirati”.
Navodi kako je Ministarstvo saobraćaja i veza RS-a uporno krilo od javnosti Studiju ekonomske opravdanosti za projekat izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor, čime je stavilo interese koncesionara ispred interesa građana i javnosti u čije ime bi trebalo da radi.
“Po građane i cijelo društvo je loše to što imamo potpuno uspavano pravosuđe, prije svega tužilaštvo, koje uopšte ne reaguje na očigledne primjere kriminala i korupcije, što oni koji su na vlasti znaju i to obilato koriste. Oni svoje obrasce ponašanja formiraju na osnovu reakcije pravosudnih organa”, rekao je Tovilović te dodao kako, zbog izostanka te reakcije pravosuđa, “stvara se komforna zona koju niko ne želi da napusti”.
Ministar Bojan Vipotnik. Foto: Gerila.info
Detektor je telefonski i pisanim putem kontaktirao i druge ministre u Vladi Republike Srpske. Iz kabineta Senke Jujić, ministrice uprave i lokalne samouprave, koja u proteklom periodu nije imala obećanja i aktivnosti na borbi protiv korupcije, naveli su da je na službenom putu. Ministrica finansija Zora Vidović, koja je imala nekoliko izrečenih neistina i neispunjenih obećanja, jednom se javila na poziv i rekla da je na sastanku, a nakon toga više nije odgovarala.
Ministri Denis Šulić, Siniša Karan, Alen Šeranić, Zlatan Klokić, Željko Budimir i Danijel Egić nisu odgovarali na pozive. Detektor nije uspio dobiti komentar Anđelka Kuzmića i Borivoja Golubovića.
Draganić kaže kako je bio u komisiji za praćenje provedbe prethodne Strategije za borbu protiv korupcije, gdje je konstatovao kako mjere nisu provedene, kao i da taj izvještaj nije objavljen javno, niti je razmatran.
“Poenta je – mi još uvijek nismo donijeli ni adekvatno zakonodavstvo, nemamo tijela za implementaciju bilo kakvog zakonodavstva, pa i sada postojeće Strategije. A da vam ne kažem za političku volju”, smatra Draganić.