Sredina je maja 2024. i ministri u BiH okupili su se na redovnom sastanku u Sarajevu. Ispred njih je uobičajen zahtjev – jedna od država Evropske unije (EU), Poljska, traži dozvolu da organizuje glasanje za svoje državljane u BiH.
Zahtjev je, suprotno dotadašnjoj uobičajenoj praksi, odbijen. Kao i većina sličnih koji su stigli od država koje su podržale Rezoluciju o obilježavanju genocida u Srebrenici, usvojenu 23. maja.
Prema njoj se 11. juli obilježava kao Međunarodni dan sjećanja i za nju su glasale 84 države, među kojima je i većina iz EU. Najglasniji protivnici bili su Srbija i političari iz Republike Srpske, podržani Rusijom i Kinom.
Analizom rezultata glasanja na sjednicama Vijeća ministara nakon 23. maja 2024. godine, Detektor je otkrio da je BiH svim državama koje su podržale rezoluciju odbila organizaciju njihovih izbora, uključujući i one za Evropski parlament. Jedini izuzetak za sada bila je Hrvatska, pokazuju dokumenti. Kako se vidi, Vijeće ministara BiH, zaduženo za odobravanje takvih zahtjeva, odbijalo ih je na više od deset glasanja.
“To su nebuloze koje, nažalost, ostavljaju gorak ukus u ustima ljudima koji rade u tim ambasadama, jer naprosto to nije praksa”, prokomentarisao je za Detektor Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva.
Strane države imaju pravo da organizuju glasanje za svoje državljane koji žive u inostranstvu, a u slučaju BiH, kao zemlje domaćina, za dozvolu se obraćaju Vijeću ministara.
Kada su ministri Vijeća ministara na svojoj sjednici u maju 2024. stigli do zahtjeva Poljske, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pozvao je prisutne da razmotre posljedice neusvajanja takvih materijala.
Kako se vidi u zapisniku sa sastanka, takođe je najavio da će u slučaju negativnog ishoda on ubuduće glasati protiv svih materijala za koje bude smatrao da imaju političku narav.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac naglasio je da zbog glasanja Poljske u UN-u za rezoluciju neće podržati ovu tačku dnevnog reda.
Odbijanje istog zahtjeva uslijedilo je u narednih godinu dana i za Sloveniju, Rumuniju, Bugarsku, Japan i Iran.
Analiza glasanja pokazuje da su protiv organizacije izbora za ove zemlje glasali ministri vanjske trgovine i finansija, kojima su se sporadično pridruživali i ministar sigurnosti i zamjenici ministra odbrane, telekomunikacija i civilnih poslova.
Svi oni dolaze iz redova ministara iz Republike Srpske.
Srđan Amidžić i Staša Košarac. Foto: Detektor
U razgovoru za Detektor Elmedin Konaković je objasnio da ti ministri svojim glasanjem nisu uspjeli da ugroze održavanje izbora.
“Jer je Ministarstvo vanjskih poslova, pozivajući se na postojeće propise, dužno, po našim sporazumima i obavezama sa ovim zemljama, omogućiti održavanje izbora”, dodao je Konaković.
Dodao je i da je direktno razgovarao s predstavnicima svih tih zemalja, te da negativno glasanje ministara na sjednici Vijeća ministara nije ostavilo traga na odnose sa BiH.
“To je ruska podmornica u srcu Evrope, koja razara sve evropske interese, na takav način se ophodi, a to za njih čak i nije bilo neko iznenađenje”, istakao je Konaković.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji je glasao protiv održavanja izbora, za Detektor je ponovio stav da sve zemlje koje su glasale za Rezoluciju o Srebrenici nemaju podršku stranke iz koje dolazi – SNSD-a.
“Iz prostog razloga što je to jedna klasična politička podvala kada je u pitanju Republika Srpska. Ne vidim ja tu nikakve posljedice”, rekao je.
Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak poručila je da je strateški cilj jačanje saradnje sa članicama EU i da svako narušavanje tih odnosa ne doprinosi napretku BiH ka punom članstvu.
Na pitanje Detektora može li to ugroziti BiH, Bošnjak je potvrdila da može usporiti.
“Zaustaviti – nikako”, rekla je Bošnjak.
Detektor je potvrdio da su države ignorisale zabranu i organizovale glasanje u svojim ambasadama u BiH, kao što je to, naprimjer, uradila Rumunija. Diplomatska predstavništva uživaju eksteritorijalnost, odnosno u nadležnosti su država koje predstavljaju.
Kako se vidi na zvaničnoj stranici rumunskog Ministarstva vanjskih poslova, državljani Rumunije u BiH mogli su 2025. glasati u ambasadi.
Isto je uradila i Poljska za svoje predsjedničke izbore, održane u maju 2025. Kako se vidi na internet stranici poljske izborne komisije, glasanje je bilo organizovano u ambasadi te države u Sarajevu.
U drugom krugu glasanja na tom biračkom mjestu ubačena su ukupno 372 važeća listića.
Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić nije se složio s ministrom vanjskih poslova i za Detektor je ocijenio da će negativno glasanje ove vrste ostaviti kod država negativan trag.
“Sutra će trebati razmišljati o nekim projektima sa Češkom, projektima sa Slovenijom u Republici Srpskoj. Sutra će trebati u ambasadama tražiti podršku za neke stvari, zapamti se ovo. Jer ima vrijeme poslije Dodika”, rekao je Huskić.
Bivši ambasador BiH Emir Hadžikadunić ne očekuje velike posljedice, jer su, kako je kazao, strane države o kojima je riječ svjesne partikularnih stavova predstavnika vlasti, uključujući i one iz Republike Srpske
“Ponašanje ministara iz SNSD-a je dosljedno njihove rigidne i remetilačke politike. Ono je očekivano i ne iznenađuje previše nikoga, pa ni predstavnike tih država”, zaključio je.
