Danska, koja predsjedava Evropskom unijom, predložila je početkom septembra promjene u pravilima uvoza gasa koje bi od uvoznika zahtijevale da državama korisnicama ustupe dokaz o porijeklu energenta, prenio je Bloomberg.
Od uvoznika bi se eksplicitno tražilo da dokažu da gas nije proizveden u Rusiji, kako bi se spriječio tajni uvoz. Posebnu brigu za Dansku predstavlja Turski tok, gasovod koji iz Rusije preko Crnog mora i Turske ulazi u zemlje Jugoistočne Evrope.
“Prirodni gas koji ulazi u EU preko interkonekcija i ulazne tačke Malkoclar bit će tretiran kao ruski ukoliko se ne priloži jasan dokaz da to nije slučaj”, navodi se u prijedlogu.
Suština prijedloga je spriječiti pokušaj krijumčarenja gasa jednom kada zabrana uvoza ruskog gasa stupi na snagu. Američki predsjednik također je pozvao EU da se riješi ruskog gasa.
Bivši direktor “BH-Gasa” Almir Bečarević u namjeri Evropske unije vidi dva jednako moguća scenarija. Jedan od njih je potpuna obustava, ne samo za EU nego za cijelu Evropu.
“Tada dolazimo do situacije gdje bi došlo do velikih problema. U tom slučaju bi BiH, sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom, bila drastično pogođena”, kaže Bečarević.
Druga mogućnost je da Turski tok, zbog EU članica Mađarske i Slovačke, koje ga koriste za uvoz ruskog gasa, ostane otvoren dijelom za zemlje koje o njemu ovise.
Ono što je sigurno jeste da Bosna i Hercegovina, kao država kandidat članstva u EU, nije spremna nositi se sa zabranom jer BiH još uvijek ovisi samo o ruskom gasu koji preko Srbije, Bugarske i Turske dolazi iz Ruske Federacije.
Zato Bosni i Hercegovini 2027. godine, ukoliko zabrana stupi na snagu, prijeti energetski kolaps, smatra Admir Čavalić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
On za Detektor kaže kako je riječ o katastrofi jer će potrošači plina, kojeg u tom scenariju više neće biti, alternativno moraju preći na električnu energiju.
“Mislim da od svih zemalja regiona imamo najveći rizik po ovom pitanju. Ako dođe do toga, to je onda 100 posto prekid korištenja ruskog plina koji mi uvozimo”, kaže Čavalić.
Bh. mreža električne energije takvo povećanje broja potrošača neće moći podnijeti.
Ratna razaranja u Ukrajini. Foto: EPA-EFE/Oleg Petrasyuk
Jedan od za sada izglednih izlaza jeste blagovremena izgradnja i puštanje u rad Južne interkonekcije, preko koje BiH može uvoziti gas iz trećih zemalja. Ali Čavalić, koji se godinama zalaže za gradnju Južne interkonekcije, smatra da je 2030. godina najrealniji rok za izgradnju gasovoda.
U tom slučaju BiH bi morala računati na Bruxellesovo odgađanje zabrane uvoza ruskog gasa.
Ali Južna interkonekcija, o kojoj se Parlament Federacije BiH tek nedavno očitovao i usvojio potreban zakon za gradnju, nije nova ideja. Ovaj gasovod godinama stoji u idejnim ladicama vlasti koje su se u Federaciji smjenjivale u posljednjih 15 godina.
Bez Južne interkonekcije, jedina alternativa u tom slučaju bio bi gas iz Azerbejdžana koji do Jugoistočne Evrope putuje posebnim gasovodom, koji također ide preko Bugarske i Srbije. Ali on nije bez mana.
“Teško da bismo osigurali potrebne količine jer je taj gasovod relativno malog kapaciteta”, tvrdi Bečarević napominjući da je taj gasovod, iako malen, trenutno “poluprazan” i da je teoretski već sad moguće započeti uvoz u BiH.
S druge strane, vlasti u Republici Srpskoj također godinama planiraju gradnju novog gasovoda sa istoka, nove Istočne interkonekcije, koji bi također bio put za ruski gas i u čijoj je gradnji ranije planiran sam “Gazprom”. Taj gasovod se često koristi kao uslov Federaciji s obzirom da je za gradnju Južne interkonekcije potrebna saglasnost Banje Luke, odnosno saglasnost svih članova Vijeća ministara, od kojih su, bar sada, dvojica iz SNSD-a Milorada Dodika.
Dodik je 2022. godine zaprijetio da će formiranje državne vlasti usloviti upravo Istočnom interkonekcijom, a SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je u decembru 2024. kazao kako Vijeće ministara neće dati u proceduru odobrenje za Južnu interkonekciju “bez deblokade Istočne interkonekcije”.
Ruski predsjednik sa savjetnicima za energiju u Kremlju. Foto: EPA/ALEXANDER KAZAKOV / SPUTNIK/ KREMLIN POOL
Direktor “Sarajevo-gasa” iz Istočnog Sarajeva i član SNSD-a Nedeljko Elek je zagovornik gradnje obje nove interkonekcije, te smatra da se energetska kriza neće desiti.
“Dok se ne napravi neka alternativa ruskom gasu, vjerujte mi, Evropa to neće smjeti da uradi. Apsolutno to nije realno i nije moguće. To je politička nerazumna priča jastrebova iz Bruxellesa”, tvrdi Elek.
On dodaje da će se zabrana možda desiti unutar EU, ali bez Mađarske i Slovačke, te da u BiH “niko nije toliko nerazuman da će zarad neizvjesne evropske budućnosti dovesti sebe u situaciju da građani nemaju grijanje”.
Ali strah je opravdan. Najveći potrošač gasa u BiH, grad Sarajevo, ima iskustvo s prestankom dovoda i prijetnjama o prestanku dovoda koji ide isključivo preko teritorije Republike Srpske.
Gotovo svake zime građani Sarajeva računaju na mogućnost obustave dovoda gasa zbog različitih neriješenih međuentitetskih odnosa, a zbog ukrajinsko-ruskog spora 2009. godine grad je, usred zime, na nekoliko dana ostao bez ključnog energenta za grijanje domova.
Sarajevo je na zimu 2009. godine ostalo bez grijanja. Foto: Detektor.ba
Ništa od ovoga se ne bi desilo da BiH gas može uvesti na drugi način. Do tada, ovaj energent će se koristiti kao oružje ili alat za ucjenu.
Upravo je to, u slučaju cijele Evrope, cilj obustave uvoza gasa iz Rusije.
EU potpunu blokadu uvoza gasa iz Rusije planira od početka invazije na Ukrajinu. Već u martu 2022. lideri EU su se usaglasili da se počne smanjivati ovisnost, a plan je predstavljen u maju iste godine.
Plan je da se ruski gas koji se dostavlja po ugovoru koji je u trajanju kraći od jedne godine zaustavi najdalje 17. juna 2026. godine, sa izuzetkom država koje nemaju izlaz na more, kao što su Mađarska i Slovačka. Zabrana uvoza ruskog gasa po dugotrajnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027. godine, dok bi Mađarska i Slovačka gas mogle uvoziti zaključno sa 1. januarom 2028. godine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je u obrazloženju plana rekla kako Ruska Federacija ucjenjuje Evropu svojim energentima.
“Rusija svoju energiju koristi kao oružje. Preuzeli smo jasne korake kako bismo okončali eru ruskih fosilnih goriva u Evropi, zauvijek”, rekla je Von der Leyen.
Cilj Danske kao predsjedavajuće EU je dogovoriti način zabrane sa svim članicama Evropske unije do oktobra 2025. godine. Nakon toga slijede pregovori sa Evropskim parlamentom kako bi se konačan sporazum mogao potpisati prije kraja 2025. godine.
