Mapa je dio posljednjeg izvještaja Međunarodnog instituta za strateške studije (International Institute for Strategic Studies – IISS), organizacije koja se, između ostalog, bavi sigurnosnim pitanjima povezanih s aktuelnim globalnim sukobima.
U izvještaj IISS-a o ruskom hibridnom ratu stoji da Kremlj kroz svoju kampanju sabotaže, vandalizma, špijunaže i tajnih akcija ima jasan cilj da destabilizira evropske države i potkopa podršku javnosti prema Ukrajini kroz nametanje visoke društvene cijene za tu podršku, ekonomske troškove i slabljenje kolektivne sposobnosti Sjeverno-atlantskog saveza (NATO) i Evropske unije (EU) da odgovore na rusku agresiju.
“Ovaj nekonvencionalni rat počeo je eskalirati 2022. godine paralelno s ruskom invazijom na Ukrajinu. Iako Rusija do sada nije uspjela postići svoj primarni cilj, evropske države su se teško borile da odgovore na ruske sabotažne operacije, a njihov jedinstveni odgovor, koordinirano djelovanje, efikasne mjere odvraćanja predstavlja izazov“, stoji u izvještaju objavljenom 19. augusta.
Podaci IISS-a govore da je ruska sabotaža usmjerena na kritičnu infrastrukturu u evropskim državama, da je decentralizirana i, uprkos tome što evropski sigurnosni i obavještajni zvaničnici dižu uzbunu, uglavnom nije pogođena dosadašnjim odgovorima NATO-a, EU i država članica.
“Rusija je iskoristila praznine u sistemima“, navodi se u izvještaju.
Mapa metoda ruskog hibridnog ratovanja u Evropi. Ilustracija: IISS.org
Jedna od tih praznina je uočljiva u BiH. Detektor je ranije pisao o problemu kritične infrastrukture u BiH i kroz policy paper Seada Turčala, dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, pokazao da država u tom smislu zaostaje.
Upravo masovnost sabotaža kritične infrastrukture širom Evrope, za koje se sumnjiče ruske službe, pokazuje ranjivost države BiH na ovakve prijetnje.
Kako se navodi u izvještaju IISS-a, kritična infrastruktura cijele Evrope je posebno ranjiva na sabotaže, jer je u lošem stanju nakon decenija odgođenog održavanja i nedostatka investicija od strane vlada i privatnog sektora. Rusija je ciljala kritičnu infrastrukturu kako bi ostvarila direktnu stratešku dobit u svom ratu u Ukrajini i kao dio svog šireg sukoba sa Zapadom.
Kritičnu infrastrukturu IISS u svom izvještaju dijeli na više kategorija: komunikacija, vojska, energija, transport, voda, podvodni prostor, zdravstvo i industrija. Posljednja kategorija je “vlast“, a Bosna i Hercegovina je uvrštena upravo u ovoj kategoriji. Srbija je označena kao žrtva vojne sabotaže, a Hrvatska se navodi u incidentu vandalizma.
Iako se BiH ne spominje u tom dijelu, IISS podsjeća na slučaj targetiranja logističkih centara kompanije DHL s kojim je BiH postala povezana zbog hapšenja ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija krajem 2024. godine.
Frekventnost ruskog hibridnog ratovanja. Ilustracija: IISS.org
“Vrlo je vjerovatno da je u julu 2024. godine GRU pokušao ciljati teretne avione implantiranjem zapaljive supstance na bazi magnezijuma u električne masažere. Ovi uređaji su eksplodirali u logističkim centrima DHL-a u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji i bili su probni za potencijalne buduće napade na teretne avione“, stoji u izvještaju IISS-a.
Bezrukavy je uhapšen na osnovu međunarodne potjernice u novembru 2024. godine na području Bosanske Krupe i potom je, odlukom Suda BiH, izručen Poljskoj zbog sumnje na terorizam i učešće u aktivnostima strane obavještajne službe.
Reuters je kasnije povezao Bezrukavyja upravo sa DHL incidentom iz jula 2024. godine.
Jedan od zaključaka izvještaja je i pad intenziteta sabotaža i pokušaja sabotaža u 2025. godini, nakon vrhunca koji se desio 2024. godine. Prvo objašnjenje je manjak podataka i čekanje na potvrde o povezanosti Rusije s incidentima. S druge strane, IISS navodi mogućnost da je riječ o namjernom smanjenju brzine Kremlja zbog nove američke administracije Donalda Trumpa. Ipak, treće objašnjenje koje IISS nudi jeste da je upravo propast operacije s DHL-om natjerala Moskvu da “obuzda svoje operacije“.
Hapšenje osumnjičenih za sabotaže dio je šireg ruskog problema unutar samih akcija. Kako navodi IISS, nakon 2022. godine i protjerivanja stotina ruskih obavještajnih oficira iz evropskih prijestolnica, Rusija je prešla na online regrutaciju državljana trećih zemalja kako bi zaobišla evropske kontraobavještajne mjere. Kako se navodi, to ima svoju cijenu.
Aktivnost ruskog hibridnog ratovanja po državama. Ilustracija: IISS.org
“Iako se ova taktika pokazala uspješnom u smislu dosega i obima, omogućavajući operacije velikih razmjera, ključni izazov s kojim se suočavaju ruske obavještajne službe bio je kvalitet posrednika koji su često slabo obučeni ili loše opremljeni, što njihove aktivnosti čini sklonim otkrivanju, prekidu ili neuspjehu“, stoji u izvještaju.
Ruski manipulatori, navodi se, objavljuju oglase na forumima za zapošljavanje, posebno na aplikaciji društvene mreže Telegram, ciljajući na istočnoevropske imigrantske zajednice.
Moskva je u više navrata negirala optužbe o vršenju sabotaža na tlu Evrope, ali i Sjedinjenih Američkih Država.
U martu 2025. godine, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da je riječ o “praznim optužbama“.
“Nema potvrde da kampanje sabotaža postoje“, kazao je Peskov.
*Tekst je ispravljen u dijelu koji se odnosi na Srbiju, gdje je “industrijska sabotaža” ispravljena u “vojnu sabotažu”.
