Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje da, ako je neki izabrani organ raspušten odnosno prestane mu mandat u skladu sa ustavom i zakonom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora.
“Prijevremeni izbori održat će se u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana”, navodi se u Zakonu.
Tačan datum održavanja prijevremenih izbora bit će poznat sutra nakon sjednice.
Članovi CIK-a će razmatrati i prijedlog odluke o zaključivanju centralnog biračkog spiska za izbor predsjednika RS-a sa stanjem na dan 27. august 2025. godine u 24 sata, kao i uputstva o procedurama za provođenje prijevremenih izbora.
Apelaciono vijeće Suda BiH 18. augusta je odbilo kao neosnovanu žalbu Milorada Dodika izjavljenu protiv odluke CIK-a BiH kojom je utvrđen prestanak njegovog mandata kao predsjednika RS-a, nakon što je pravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Narodna skupština Republike Srpske prošle sedmice usvojila je odluku o raspisivanju referenduma nakon presude bivšem predsjedniku RS-a, te je zauzet stav o odbacivanju presuda i neprihvatanju visokog predstavnika.
Usvojen je zaključak kojim NSRS zahtijeva od svih organa vlasti, institucija i službenih i odgovornih lica na nivou RS-a i na nivou jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje vezane za eventualno provođenje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a.
“Narodna skupština naglašava da bi eventualna saradnja sa Centralnom izbornom komisijom BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela ‘nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a’ propisanog Krivičnim zakonikom RS-a”, jedan je od usvojenih zaključaka.
Milorad Dodik je početkom augusta pravosnažnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
