Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH, postupajući po žalbi stručnjaka za ustavno pravo Haruna Išerića, donijela je preporuku Predstavničkom domu Federalnog parlamenta da uredi pitanje transparentnosti sjednica Radne grupe za izbor sudije Ustavnog suda BiH, kako bi osigurali adekvatnu uključenost javnosti u postupak izbora.
Išerić je početkom februara obavijestio sekretara Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, kabinet predsjedavajućeg i sekretara Komisije za izbor i imenovanje da će prisustvovati sjednici Radne grupe za provođenje postupka izbora sudije Ustavnog suda BiH. Sjednica na kojoj sudiju za Ustavni sud BiH bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije bila je planirana za 11. februar, navodi se u odluci Ombudsmana, institucije kojoj se Išerić obratio nakon što mu nije dozvoljeno prisustvovanje.
“Od 2008. godine nisu obavljani intervjui sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda i intervjui sa kandidatima 2023. i 2025. su bili prilika da prvi put u 15 godina ispitamo i nadgledamo kako taj proces izgleda u BiH. Proces izbora na funkciju čiji mandat traje do 70. godine života predstavlja najbitniju stvar za pravnu borbu protiv nelojalnosti i neposlušnosti državi podređenih entiteta”, kaže Išerić za Detektor.
Dodaje da je bio motivisan činjenicom da akademska zajednica ima posebnu odgovornost prema društvu kao “čuvar javnog interesa“.
“Taj interes je bio transparentnost i pravičnost postupka izbora sudije Ustavnog suda BiH. Želio sam testirati amandmane visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav Federacije iz 2022. godine koji potenciraju transparentnost u radu Parlamenta. U konačnici, Parlament Federacije je pao na tom testu, izigravši ustavni nalog visokog predstavnika“, smatra Išerić.
Državni Ustavni sud sačinjava devet sudija, od kojih šest sudija biraju parlamenti entiteta – Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine bira četiri, a Narodna skupština Republike Srpske dva, dok preostalu trojicu bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Detektor je ranije pisao da je visoki predstavnik u izbornoj noći, 2. oktobra 2022., objavio izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije kojima je, između ostalog, obavezao oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu.
“S ciljem poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i mlade, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima, kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava”, navedeno je u izmjenama, kao i novi način izbora ustavnih sudija.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR
Išerić se u najavi na sjednicu pozvao na odredbe Poslovnika o radu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kojima je propisano da “Predstavnički dom radi javno“ i da “predstavnici sredstava informisanja imaju pravo prisustvovati sjednicama Predstavničkog doma i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu“.
Dan prije sjednice, na kojoj su intervjuisani kandidati za sudiju Ustavnog suda BiH, dobio je odgovor Radne grupe da mu se “uskraćuje pristup sjednici jer ne postoji pravni osnov za prisustvo“.
“Radna skupina je jedina mjerodavna odlučivati o ovom pitanju te je odlučila da ne može udovoljiti Vašem zahtjevu za naznočnost sjednici… kako bi se zaštitio integritet cjelokupnog proces izbora suca Ustavnog suda BiH“, navodi se u odgovoru.
Išerić je u obrazloženju žalbe prema Instituciji ombudsmana naveo da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije prekršio slobodu govora žalitelja. Smatrao je da nije postojalo zakonsko uporište za odluku Radne grupe o uskraćivanju prisustva sjednici tokom koje su intervjuisani kandidati. Za njega je takva odluka bila rezultat proizvoljne i arbitrarne primjene prava.
“Ograničenje slobode govora nije težilo niti jednom legitimnom cilju, niti je bilo neophodno u demokratskom društvu”, naveo je Išerić u žalbi u kojoj se pozvao na presude Evropskog suda za ljudska prava, te odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
U odgovoru na žalbu, iz Radne skupine su naveli da je ovo pitanje regulisano odlukama o postupku izbora sudija koje bira ovaj dom, kao i odluke o imenovanju. Naveli su da “sporno pitanje nije regulisano odredbama Poslovnika Predstavničkog doma“, te ponovili da je Radna skupina jedina bila mjerodavna da donese odluku.
Iz Institucije ombudsmana su utvrdili da je u izjašnjenju Radne grupe ostalo potpuno nejasno na koji način i iz kojih razloga će se isključivanjem javnosti zaštititi integritet procesa izbora. Izbor i imenovanje sudija u Ustavni sud BiH – kao najvažniju sudsku instancu takozvanog čuvara ustava – mišljenja su Ombudsmani, mora u određenom segmentu uključiti i javnost. Kao osnovane su ocijenili navode žalitelja da odluka Radne grupe nema zakonsko uporište.
“Ukoliko Radna grupa ne primjenjuje Poslovnik Zastupničkog doma, postavlja se pitanje na osnovu čega je donesena takva odluka. Ombudsmani smatraju da navedeno pitanje treba biti propisano na način da se osigura proporcionalnost između zaštite integriteta procesa izbora sudija s jedne strane, ali i uključenosti javnosti u sam proces izbora s druge strane“, navodi se u odluci Ombudsmana koja je dostavljena predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, s preporukom da se ovo pitanje uredi.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Foto: Detektor
Išerić se nada da će ova preporuka Institucije ombudsmana uticati na Parlament Federacije i Radnu grupu da u skladu s Poslovnikom o radu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije osiguraju prisustvo javnosti na sjednicama, naročito intervjua s prijavljenim kandidatima.
“Jer svako suprotno ponašanje će biti protivno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i bespovratno će kompromitirati izbor novo dvoje sudija Ustavnog suda BiH 2025. i 2026. godine“, ističe Išerić, te dodaje da je takvo ponašanje protivno standardima Venecijanske komisije, što je i stav Ombudsmana.
Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, za Detektor kaže da će, kada zaprimi odluku Ombudsmana, proslijediti je radnim tijelima i tražiti od njih da razmotre preporuke i postupe po njima.
“Preporuke Ombudsmana su obavezujuće i ja ću se, u okviru nadležnosti koje ima predsjedavajući Predstavničkog doma, potruditi da, konkretno ove, budu provedene. Odluku o načinu izbora sudija Ustavnog suda BiH koji se biraju iz Federacije donio je Predstavnički dom 2005. godine. Ta odluka, koja nije mijenjana ni dopunjavana 20 godina, nedovoljno je precizna i ne odražava poželjan nivo transparentnosti samog procesa izbora“, kaže Mioković.
On navodi da je klub zastupnika Naše stranke, iz koje dolazi, ranije u Predstavničkom domu pripremio prijedlog teksta nove odluke koja bi regulisala ovu oblast i učinila proces transparentnijim, ali da nije dobila potrebnu većinu i nije stavljena na dnevni red.
Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International BiH za Detektor kaže da se na sjednicama komisija institucija na državnom nivou koje su pratili vrlo često bez osnova isključuje javnost iz pojedinih dijelova.
“Razumijem da se to dešava u situacijama kada treba zaštiti određene podatke, međutim, to se čak radi kod donošenja ključnih odluka i s te strane se vrlo često dešava da najavite prisustvo, dođete na sjednicu komisije, da vas tamo vrate bez obrazloženja”, govori Korajlić.
Same procedure, uključujući i poslovnik koji treba konkretizovati u tom dijelu, potrebno je doraditi, smatra ona.
“Ako postoje generalna načela javnosti, a postoje u svim parlamentima i institucijama, onda ih treba poštovati, a ne proizvoljno primjenjivati od slučaja do slučaja“, ističe Korajlić.
Ona podsjeća da su organizacije civilnog društva potpuno isključene iz rada radnih grupa gdje se radi na zakonima, poput Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću ili Zakona o sukobu interesa, gdje im se ne dozvoljava prisustvo ni u formi posmatrača, a pogotovo ne kao aktivnog učesnika.