Četverogodišnji rat u Ukrajini natjerao je više od 51.000 ljudi da napuste svoju zemlju. Još jedna prilika za mir mogao bi biti sastanak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa i šefa ruske države Vladimira Putina, koji će se sastati u Anchorageu, najvećem gradu na Aljasci, 15. augusta.
Kraju rata nada se i Oksana, koja je morala napustiti Kijev i doći u Bosnu i Hercegovinu sa svojom porodicom.
“Samo čekam riječi: ‘Nema više rata u Ukrajini. Gotovo je. Mirno je.’ Tada će moje srce biti na mjestu. Ja ne znam šta se oni mogu dogovoriti, nije ovo prvi put”, kazala je u razgovoru za Detektor.
Za Oksanu, rodna Ukrajina je država baš onakva kakvu je crtala u osnovnoj školi, sa svim njenim granicama. Osjeća se umorno zbog prilika koje su do sada bile da se rat zaustavi, nada se da će se to uskoro desiti.
Oksana crta granice Ukrajine. Foto: Detektor
“Političari imaju nešto svoje, znaju šta trebaju tamo raditi, ja sam obični čovjek – meni je bitno da rat stane”, govori ona.
Jedva čeka nakon rata vratiti se u svoje selo, u blizini mjesta Umanj u centralnoj Ukrajini, koje osjeća da joj pripada i koje, kaže, dušom osjeća.
I kada sve jednog dana stane, kaže, život nikada neće biti isti kao prije. Odrasla je, kaže, za još jedan život i mnogo toga je naučila.
“Moramo biti zahvalni na svakom danu, to nije priča. To je stvarno. Ti si ustao jutros, hvala Bogu. Imaš djecu, imaš hranu, hvala Bogu. Možeš ići na posao. Mora se čovjek naučiti biti sretan uvijek, to je baš teško ponekad”, kaže.
Ako bi stala ispred političkih lidera svijeta i gledala ih u oči, pitala bi ih: “Što vama nedostaje?”
“Imamo oko nas svega, što vama nedostaje da vi pravite rat? Čega vama nije dovoljno, samo to objasnite. Je l’ hrane? Teritorije?”, kaže Oksana jer ne može razumjeti zbog čega je počeo rat u Ukrajini ni danas, četiri godine kasnije.
Oksana je rođena u Krimu, gdje je živjela dvije i po godine. S roditeljima se seli u centralnu Ukrajinu, u jedno selo koje je u blizini mjesta Umanj. Svoj život kasnije je nastavila u Kijevu, gdje ju je rat zatekao 2022. godine, kada nije ni slutila da će početi rat koji će trajati do danas.
“Nikada nismo pomislili da će u ovome vijeku biti ovakav rat. Bila sam na poslu, s kolegama, zezali smo se, ali nismo ni pomišljali o ratu”, prisjeća se Oksana.
Jednog jutra se probudila i čula je jaka lupanja, ne sluteći da je rat postao njena stvarnost. Njena majka živi u Bosni i Hercegovini, samo je stigla napisati poruku: “Mama, mislim da je u Ukrajini rat počeo.” Prve informacije da je zaista ratno stanje uslijedile su nešto kasnije.
Foto: Detektor
Osjećala je strah. Kaže, nije znala ni kako se treba ponašati tada, šta uraditi. Otišli su u selo misleći da će rat da stane, da će se dogovoriti politički lideri, međutim situacija se nije promijenila i Oksana nastavlja put za Bosnu i Hercegovinu, gdje živi i danas sa svojom porodicom.
“Izašli smo s namjerom da će rat stati, možda nekih mjesec dana da ćemo samo biti u BiH”, kazala je.
Bosna i Hercegovina ima, kaže, dosta sličnosti s Ukrajinom, imaju slične riječi koje imaju različito značenje. Ona jednoga dana očekuje pravdu u svojoj državi, što na ukrajinskom jeziku znači istina.
Oksana je jedna od 296 ukrajinskih izbjeglica koje borave na prostoru Bosne i Hercegovine, prema podacima UNHCR u BiH. Godinu dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, više od 13 miliona ljudi i dalje je protjerano iz svojih domova, uključujući skoro osam miliona izbjeglica širom Evrope i oko pet miliona interno raseljenih unutar Ukrajine.
Nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, što je značilo i početak invazije, članovi Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda osudili su ruski napad, te poručili da teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN-a mora biti poštovan.
Ratna razaranja u Ukrajini. Foto: EPA-EFE/Oleg Petrasyuk
Ipak, podrška Ukrajini se razlikuje u drugom dijelu BiH – entitetu Republika Srpska.
Tadašnji srpski član Predsjedništva i proruski političar Milorad Dodik predložio je da BiH zauzme neutralan stav, dok ostala dva člana Predsjedništva to nisu prihvatili.
Dugo godina su političari iz Republike Srpske predlagali neutralne stavove koji su se odbijali, te zbog neslaganja u Vijeću ministara BiH nikad se nije postigao dogovor kojim bi BiH formalno usvojila sankcije Rusiji.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH navodi da se zemlja čak u 34 od 36 slučajeva pridružila deklarativno restriktivnim mjerama EU protiv Rusije, što znači da podržava kroz izjave, ali bez implementacije konkretnih sankcija. Za njihovo provođenje potrebna je odluka Vijeća ministara, što nije ostvareno.
Detektor je ranije pisao da je savjetnik ukrajinskog predsjednika za sankcije pozivao vlasti u BiH da se konkretnim mjerama odupru ruskom uticaju.
Uoči razgovora Trump je rekao novinarima u Bijeloj kući da će “pokušati da vrati dio teritorije Ukrajini”. Tvrdi da će se u roku od dva minuta po početku sastanka znati da li je moguć napredak.
Na sastanku će biti razmatrana šira pitanja osiguravanja mira i bezbjednosti, kao i aktuelna i najhitnija međunarodna i regionalna pitanja.
Nakon završetka pregovora, Vladimir Putin i Donald Trump će održati zajedničku konferenciju za novinare na kojoj će sumirati rezultate pregovora.