Na današnji dan prije dvije godine u Gradačcu je ubijena Nizama Hećimović u prisustvu maloljetnog djetata, a snimak je uživo prenošen na Instagram profilu ubice. Iako su mnogi prijavili, ovaj snimak satima je ostao online. Ubica je nakon toga usmrtio još dvije osobe, dok je tri ranio. Nekoliko sati kasnije, nakon što ga je policija pronašla, izvršio je samoubistvo.
Nakon Nizaminog, ali i ubistava drugih žena, uslijedili su brojni protesti sa zahtjevima da se zakoni promijene i unaprijede.
Danijela Huremović, voditeljica sigurne kuće Udruženja građana “Vive žene” Tuzla, pojašnjava da je u prethodne dvije godine, između ostalog, donesen novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koji je proširen na način da su obuhvaćene sve osobe ženskog spola bez obzira da li se nasilje dešava u porodici ili ne.
“Samim zakonom usvojene su brojne pozitivne promjene što se tiče zaštite žena, naravno tiče se najviše postupanja nadležnih institucija i usvojene su izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH koji definiše femicid kao posebno krivično djelo, odnosno krivično djelo ubistva žene, posebno ako je tome prethodilo dugogodišnje nasilje”, kaže ona.
Huremović dodaje da se bez zakona ne može očekivati da će doći do promjene postupanja jer oni sami daju određenu snagu i moć.
U Tuzlanskom kantonu, kako navodi, ovo udruženje primijetilo je ažurnije postupanje institucija, povećan je broj prijava nasilja u porodici i ažurnije se na njih odgovara u smislu da se hitnije postupa nego ranijih godina.
“Ono što je svakako pozitivno jeste da, za svaki slučaj prijave nasilja, policijski službenici podnose zahtjeve za zaštitne mjere, a shodno tome nadležni općinski sudovi i izriču te zaštitne mjere”, kaže ona.
I Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava Zenica, kaže da se u praksi situacija promijenila nabolje.
“Žene koje se nama obraćaju i dolaze, za malo manje od 24 sata se rješava problematika i izriču se zaštitne mjere, koje ranije, možda prije tri godine, ma nismo ni mogli pomisliti da će se ovako dešavati”, kaže ona.
Sendić pojašnjava kako je sada skoro svaka prijetnja koju žena zaprimi zadokumentovana.
“Ono što je sada za tužioce pohvalno, nakon 20 godina rada mogu da kažem, jeste to da se stvarno sada potrude da se kreće dalje u postupak brzo i efikasno”, dodaje ona.
Protesti ispred Vrhovnog suda FBiH. Foto: BIRN BiH
Nerma Šarić iz Neformalne grupe građanki i građana Gradačac pozdravlja zakonska rješenja u protekle dvije godine, ali smatra da je izostao faktor prevencije.
“Na prevenciji se ne radi ništa, a to podrazumijeva reformu unutar škola, obrazovanja, jačanja kadrova u centrima za socijalni rad, otvaranje centara koji će pojačati cijeli taj dijapazon rada na prevenciji i sprečavanju, pa i na djelovanju po prijavi”, kaže ona.
Šarić misli da svi ovi zakoni i pravilnici koji su uslijedili ne znače ništa ako se ne bude radilo na edukaciji kadrova koji će provoditi te zakone.
Ona navodi da je Neformalna grupa građanki i građana Gradačac mjesecima tokom 2023. godine protestovala u Gradačcu tražeći da se održi sjednica na temu rodno zasnovanog nasilja.
“Na toj sjednici smo tražili da se ispune barem oni zahtjevi gradačačke peticije koje lokalna vlast može ispuniti – otvaranje savjetovališta, centra za rad s djecom i mladima u riziku i centra za besplatnu pravnu pomoć”, pojašnjava Šarić.
Ona dodaje da su peticiju predstavili javnosti i uputili lokalnoj vlasti na prvim protestima 12. augusta 2023. godine, poslije trostrukog ubistva, te naglašava da zaključci tematske sjednice i dalje obavezuju gradsku upravu da ih ispuni.
U jednom od zaključaka se navodi da Gradsko vijeće zahtijeva od nadležnih službi da u roku od 90 dana prikažu sve materijalne, kadrovske i prostorne kapacitete za realizaciju centra za besplatnu pravnu pomoć, savjetovališta i centra za preventivni rad s djecom i mladima u riziku.
Sendić i Huremović također ukazuju na važnost prevencije, pogotovo kroz edukaciju.
Huremović, između ostalog, ističe edukaciju žena u lokalnim zajednicama.
“Još uvijek imamo situacije posebno u ruralnim sredinama, gdje je jako teško prijaviti nasilje jer svu sramotu i stid za doživljeno nasilje prihvata žrtva, jer tako joj nameće sredina u kojoj živi”, kaže ona.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije je u maju jednoglasno usvojio prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona koje posebnim članovima tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano, te kažnjavaju one koji distribuiraju sadržaj na kojem je prikazano seksualno zlostavljanje djece napravljeno umjetnom inteligencijom.
Koji mjesec ranije, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama kojim, osim prevencije, uvode i strožije kazne za nasilje, elektronske narukvice nasilniku sa izrečenim mjerama, te veću zaštitu žena i djece.
Šarić smatra da je u posljednje dvije godine ažurnost institucija povećana za mali postotak, ali da se žene danas ne osjećaju ništa sigurnije u odnosu na prethodne godine.
Sendić objašnjava zašto je to tako.
“One se ne osjećaju sigurnije zato što nedostatak povjerenja u instituciju sistema zaštite i osuda društva se nije promijenila. Na tome će trebati dugo raditi da bi se one stvarno osjećale sigurnije”, kaže ona.
Stigma o nasilju nad ženom još uvijek postoji, smatra Huremović, a ženama je još uvijek teško prijaviti nasilje jer postoji osuda okoline.
“Svi trebamo težiti ka tome da ako čujemo da se negdje dešava nasilje u porodici, da to bez ikakve zadrške, bez ikakvog straha, trebamo prijaviti nadležnim institucijama, jer bez prijave ne postoji ni krivično djelo”, kaže ona.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Foto: Detektor
Prije dvije godine snimak ubistva Nizame Hećimović je bio dostupan duže od tri sata prije nego je u konačnici uklonjen intervencijom Federalne uprave policije (FUP).
Sendić kaže da se tek sad, nakon usvajanja zakona, može kroz monitoring pratiti kako će se dobijati segment nasilja putem interneta.
“Nije se nešto značajno promijenilo jer se nije moglo podvesti pod krivično djelo, onda se teško moglo sankcionisati”, kaže ona.
Saša Petrović, vršilac dužnosti načelnika Odjela za borbu protiv kompjuterskog kriminala FUP-a, pojašnjava da ovaj odjel radi prvenstveno na istragama krivičnih djela protiv sistema mreža elektronske obrade podataka, ali pružaju asistenciju u drugim odjelima.
Ovaj odjel je, kako kaže, u slučaju ubistva Nizame Hećimović reagovao u uklanjanju snimka ubistva.
“Sa svim kompanijama, ne samo s ‘Metom’, imaju jasno definisan i propisan način postupanja i kanale za komunikaciju”, kaže on.
Petrović pojašnjava da policijske agencije imaju mehanizme i alate komunikacije s tim kompanijama, ali djelo koje se izvrši u smislu da je internet korišten za izvršenje, objavljivanje i prenošenje komunikacija mora biti inkriminisano domaćim krivičnim zakonodavstvom u BiH.
Petrović pozdravlja zakon koji je objavljen u “Službenom glasniku FBiH” početkom mjeseca, koji je stupio na snagu prije nekoliko dana.
Objašnjava da do ovog zakona u Federaciji desetine krivičnih djela nisu bile jasno definisane, te se nije moglo ni postupati.
“Svako naše postupanje u tim djelima bilo bi krivično djelo od strane nas jer mi postupamo po Krivičnom zakonu”, kaže on i dodaje da sa ovim izmjenama će se puno toga moći uraditi, a zaštita je podignuta na viši nivo.
Ipak, Petrović ukazuje da će za spovođenje u djelo ovog zakona trebati veliki broj policijskih službenika koji su dovoljno edukovani i opremljeni, kao i tužilaca i sudija, te da će sada biti potrebno stvoriti praksu.