Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je, nakon održane sjednice na kojoj mu je oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, za Dodika postala jedna od institucija koje on ne priznaje.
Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla kaže da nije prvi put da Dodik ne priznaje CIK, ali da se, prije svega, treba gledati pravosnažna presuda kojom je osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, gdje jasno stoji da mu mandat prestaje s danom pravosnažnosti te odluke.
Na osnovu te odluke, kako pojašnjava, CIK donosi odluku o prestanku mandata.
“Nepoštivanje sudskih odluka je krivično djelo. Onda da li je on spreman da ponovo ne izvršava odluku, ne priznaje, onda se može pokrenuti postupak od strane tužioca za krivično djelo ‘nepoštivanje sudskih odluka’”, kaže Šehić.
Sarajevski advokat Nedim Ademović pojašnjava da praćenje izvršenja pravosnažne presude vrši Državni sud i Ministarstvo pravde BiH, uz punu saradnju s drugim relevantnim institucijama koje su na određeni način involvirane.
“To je u slučaju pravosnažne presude protiv Milorada Dodika i CIK BiH. Sud BiH je obavijestio CIK o pravosnažnoj presudi, a ona je, na osnovu relevantnih odredbi Izbornog zakona, donijela odluku o prestanku mandata”, kaže on.
Time još, kako smatra Ademović, nije formalnopravno okončana procedura prestanka mandata kao posljedica pravosnažnog osuđenja, jer Dodik ima pravo da koristi pravne lijekove protiv ove odluke CIK-a, uključujući i pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Ukoliko ih bude koristio, proces će trajati još neko vrijeme dok se to ne okonča, mada su ovi postupci, prema njemu, relativno hitni.
“S obzirom da je obavljanje funkcije predsjednika entiteta Republike Srpske vezano za dozvole CIK-a, u slučaju da se krši ova mjera, u smislu da osuđenik Milorad Dodik i dalje obavlja ovu funkciju, bez da ima odobrenje od CIK-a, sve navedene institucije će surađivati, razmijeniti potrebne informacije i djelovati”, naglašava Ademović i dodaje da to podrazumijeva poduzimanje svih aktivnosti kako bi se mjera sigurnosti provela, a da mjere prisile provode nadležne državne policijske agencije.
Šehić napominje da je Dodik, osim CIK-a, negirao Ustavni sud i Sud BiH, kao i Tužilaštvo, ali da se odazivao na pozive Suda tokom suđenja. Također dodaje da je Odbrana Dodika rekla da će uputiti apelaciju Ustavnom sudu s prijedlogom o donošenju privremene mjere, “vjerovatno da se ova odluka prolongira za određeno vrijeme”.
“On to svjesno radi jer mora iskoristiti sve moguće zakonske mogućnosti da svoju zaštitu traži u okviru nacionalnog zakonodavstva da bi mogao krenuti s tužbom protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava”, kaže Šehić.
On dodaje koliko god da je Dodik davao izjave, ipak je “priznao ono što nije priznavao”.
“Ipak je on svjestan da institucije ove države, i kad su najslabije, mogu biti jače od svakog pojedinca u ovoj državi”, smatra on.
Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije “Pod lupom”, navodi kako svi koraci koji se trenutno poduzimaju vode ka tome da će biti prijevremeni izbori za predsjednika RS-a.
“Ne znam u kojem smjeru će to ići, ali možemo govoriti o tome da je moguće da će [Dodik] možda tražiti da lokalne komisije u RS-u zapravo ne sprovode odluke CIK-a”, kaže on.
On napominje i da su svi organi i izborne komisije po zakonu dužni da pomažu CIK-u u sprovođenju izbora, te da su u idealnim uslovima lokalne izborne komisije dužne da u svom radu budu nepristrasne.
Ukoliko Dodik, kako kaže, odluči bojkotovati trenutne odluke, njemu je potrebna podrška opozicije i da niko ne izađe na izbore.
“S druge strane, pitanje je ko bi od međunarodne zajednice priznao te izbore pod vodstvom stranačke i to SNSD-ove republičke izborne komisije, da li bi opozicija pristala na to”, kaže Kamenjaković i dodaje da misli kako su šanse za to male.
Inspektori SIPA-e ispred administrativnog centra u Istočnom Sarajevu, prilikom pokušaja hapšenja Dodika. Foto: Detektor
Advokat Ademović navodi da – pošto je, generalno govoreći, cjelokupan izborni proces u nadležnosti CIK-a, u što spada kako donošenje odluka o potvrđivanju prestanka mandata, tako i naknadni izbori na ovu funkciju – CIK ima obavezu i da prijavi Tužilaštvu BiH sve radnje koje bi mogle predstavljati osnove sumnje da je izvršeno neko novo krivično djelo.
“Ako osuđenik Milorad Dodik krši mjeru, teoretski gledano, pored prisilnog faktičnog provođenja mjere bezbjednosti osuđeniku Miloradu Dodiku može se desiti proširivanje istrage za nova krivična djela. Praktično, to je najefikasnije uraditi u okviru postojećih, otvorenih istraga”, smatra on.
Dodik je pravosnažno osuđen za neizvršavanje odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane bavljenja političkom funkcijom.
Ademović napominje da, s obzirom na to da će uskoro biti pokrenuti prijevremeni izbori za poziciju predsjednika RS-a, Izborni zakon BiH propisuje veoma stroge uvjete načina javnog nastupanja.
“Osuđenik Milorad Dodik je inače sklon kontaminiranju javnog prostora, pa je CIK sada u obavezi sa zaštiti javni prostor od svog sadržaja koji je u suprotnosti sa standardima iz Izbornog zakona”, kaže on.
Sam Dodik se oglasio prije, ali i nakon odluke CIK-a na svom X profilu, na kojem je objavio: “A šta ako odbijem?”, kao i da “predaja i odustajanje ne postoje”.
“Kako sam se zakleo: ‘Zaklinjem se da ću dužnosti savjesno i odgovorno izvršavati, državne tajne čuvati, interese naroda i građana Republike Srpske braniti i zastupati, Ustava i zakona Bosne i Hercegovine i Republike Srpske časno se držati’. Ovdje nema nikakvog CIK-a”, naveo je Dodik u svojoj objavi.
Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Foto: Detektor
Iako je ranije ove godine postojao nalog za Dodikovo privođenje jer se nije odazivao na pozive Tužilaštva BiH kako bi bio ispitan kao osumnjičeni za izvršenje krivičnog djela “napad na ustavni poredak”, kao i raspisana potjernica, privođenje se nije desilo. Prilikom pokušaja, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) spriječena je od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Dodik je u konačnici sam došao u Tužilaštvo i Sud BiH, koji mu je tada ukinuo pritvor i izrekao mjere zabrane.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić kaže da ukoliko Dodik ponovo angažuje MUP RS-a, kako ne bi odstupio s funkcije predsjednika entiteta, to bi bio samo još jedan korak koji bi predstavljao veće probleme i teža krivična djela nego kako je to bilo prije.
“U tom segmentu bi se zaista pokazala sva namjera, a to je da Milorad Dodik na neki način ne poštuje ni zakone, ni institucije, i da se ovdje radi o jednom autokratskom sistemu… i koristi sve poluge vlasti da se održi na vlasti”, kaže on.
Također dodaje da bi u tom kontekstu bilo problematično za sigurnosne institucije, jer kada bi one dale podršku, bilo bi jasno da su institucije te koje štite pojedince, a ne rade za ustavni poredak i za vladavinu prava i zakona.
“To bi bio jasan znak svima onima koji govore o vladavini prava, koji su ulagali zadnjih 30 godina u jačanje vladavine prava i poštivanje zakona, da su njihovi projekti i aktivnosti bili uzaludni”, pojašnjava on.
Profesor Kržalić smatra da se EUFOR u ovom slučaju mogao umiješati, ali da institucije imaju pravosnažnu presudu koja se treba realizovati.
“Ako zaista institucije ne mogu da reaguju, onda treba postaviti i pitanje opravdanosti postojanja takvih institucija”, navodi.
Detektor je ranije pisao da nepostupanjem po službenoj dužnosti policajci ulaze u inkriminaciju disciplinskog, eventualno i krivičnog postupka.
Na press konferenciji održanoj nakon odluke CIK-a, Dodik je, između ostalog, izjavio da je pozicija Republike Srpske snažno ugrožena, te najavio referendum o sebi.
“Mandat mi je dao narod, zato ću ga poslušati na referendumu o meni i funkciji koju obavljam, koji će se, vjerujem, kako smo dogovorili, na bazi odluke Skupštine održati u narednom periodu”, rekao je i dodao da nema namjeru da odlazi ni iz RS-a niti sa obaveza koje mu je narod dao.
Njegova Odbrana nije odgovorila na upit Detektora o žalbi na odluku CIK-a.
Milorad Dodik ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Podršku Dodiku pružio je predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević na svom X profilu.
“Ovaj atak na srpsko pravo da sami biraju svog lidera, predstavlja sramnu odluku nečasnih ljudi. Onih koji zabranjuju bavljenje politikom čoveku koji ima nesporni legitimitet da predstavlja građane Republike Srpske”, objavio je, između ostalog, Vučević.
Vučević je dodao i da ovaj akt nije ništa drugo nego atak na dejtonsku BiH, kao i da je Dodik “jedini koji se zapravo borio upravo za državu zasnovanu na slovu, a ne na proizvoljnom duhu Dejtona”.
Poslanica Sanja Vulić iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je u svojoj objavi na X-u navela da u CIK-u “sjede ‘Srbi’ iz SDS-a i PDP-a. Pogodni za unitarnu BiH, nepodobni za srpski narod”.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon također je pružio podršku Dodiku putem svog profila na društvenoj mreži X.
Brojni političari iz RS-a oglasili su se nakon CIK-ove odluke, pružajući podršku Dodiku.