Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine krenulo je u proces konsultacija s ruskom stranom o zaključivanju Sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija između BiH i Ruske Federacije.
Informacija nije objavljena na oficijelnoj stranici Ministarstva i o njoj se moglo saznati sa Instagram profila ministra Staše Košarca. On je u objavi na toj društvenoj mreži rekao da bi zaključivanje sporazuma bilo na obostranu korist, da će to imati pozitivne efekte i biti “dodatni zamajac privrednoj saradnji”.
“Ruska Federacija je naš tradicionalni prijatelj, sa kojim nemamo otvorena politička pitanja. Dobri politički odnosi temelj su za unapređenje i dalje jačanje bilateralne saradnje u svim segmentima, a potpisivanje Sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija odličan je iskorak u tom pravcu”, napisao je Košarac 29. jula na Instagramu.
Košarac je dodao i da očekuje od državnih institucija da će pokazati odgovornost i dati saglasnost.
Na upit Detektora, iz ministarstva na čijem je čelu Košarac stigao je odgovor u kojem se navodi da je Rusija bila najveći investitor u BiH tokom 2023. godine. Također se i ponavlja objava koju je nekoliko dana ranije ministar postavio na svom Instagram nalogu.
Da bi Sporazum s Rusijom bio potpisan, potrebno je da to potvrdi i Predsjedništvo BiH, koje daje saglasnost za potpisivanje međunarodnih ugovora ili sporazuma.
Iz ureda članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića, ni nakon više upita i poziva Detektora, nisu odgovorili da li će stopirati ili podržati potpisivanje takvog dokumenta.
Ekonomski analitičar iz BiH Admir Čavalić ocijenio je da je ovo više politički nego ekonomski potez, te da bi se na taj način mogli narušiti odnosi s jačim i bližim partnerima iz Evropske unije.
“Može se tako shvatiti pogotovo u kontekstu velikog paketa sankcija od strane Bruxellesa i Evropske unije, a nekih 70 posto vanjskotrgovinskih aktivnosti Bosne i Hercegovine je vezano za Evropsku uniju”, objasnio je za Detektor Čavalić.
Tanja Topić, novinarka iz Banje Luke, rekla je da Evropska unija ima niz sankcija koje su uvedene Rusiji i da bi takav sporazum bio u suprotnosti s opredjeljenjem puta ka Evropskoj uniji.
“To je vrlo opasno ako smo mi odlučili da idemo ka Evropskoj uniji. Ako se nalazimo na tom putu izvršavanja i ispunjavanja reformi. Jesmo zastali, jesmo zaostali, ali je krucijalno pitanje opredjeljenje ka Evropskoj uniji”, kazala je Topić za Detektor.
Čavalić je, u pogledu ekonomskog položaja BiH, naveo da se država generalno nalazi u nepovoljnom položaju, kao jedna mala ekonomija, u kontekstu unapređenja odnosa s Rusijom. Dodao je da se najprije trebaju riješiti zaostali bilateralni sporovi s Rusijom u pogledu blokiranja ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
Istraživanje Detektora objavljeno u martu 2023. godine pokazalo je da je, nakon višegodišnjeg ruskog blokiranja ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, državno ministarstvo koje vodi Staša Košarac spremilo, na insistiranje Rusije, uvođenje kontrola na uvoz, koje bi rezultiralo skupljim gorivom, po uzoru na Srbiju, gde je taj sistem prethodno uveden uz pomoć “Gazproma“.
Iz Ministarstva vanjske trgovine BiH za Detektor su naveli da je Sporazum o unapređenju i zaštiti investicija između BiH i Rusije formalni dio pregovora s ruskom stranom u vezi sa pristupanjem BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Ruska Federacija ima 89 potpisanih ugovora o zaštiti investiticija sa 81 državom, od kojih su 78 članice UN-a, piše u izvještaju The International and Comparative Law Research Centera (ICLR) iz Moskve, koji se bavi izstraživanjem međunarodnih pravnih odluka, arbitraža i zakona.
“Tipično, investicioni sporazumi sadrže kombinacije sljedećih garancija za olakšavanje i zaštitu investicija: nacionalni tretman, tretman najpovlaštenije nacije, pravedan i pravičan tretman, punu zaštitu i sigurnost, zabranu diskriminacije, garancije eksproprijacije, naknadu štete, transfer sredstava i krovnu klauzulu”, navodi se u izvještaju. Nije poznato kako izgleda tekst planiranog sporazuma sa BiH.
Od država regije jedini takav sporazum imaju sa Srbijom, koji je naslijedio onaj potpisan 1995. godine sa Saveznom Republikom Jugoslavijom.
Od 2022. godine do danas Rusija ima samo potpisan jedan takav sporazum, zajednički dokument s Bjelorusijom i Kirgistanom, stoga će BiH biti jedina država u svijetu s kojom Rusija ima namjeru potpisati direktni sporazum o zaštiti investicija.
Čavalić ipak dodaje da bi se prvo morao riješiti spor o ruskom blokiranju BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, pa onda tek da se razgovara o drugim bilateralnim odnosima, jer bi se na taj način trgovinske veze BiH mogle proširiti na Afriku ili Latinsku Ameriku.
“Možda je najbolje da ne uznemirujemo najveće partnere, a to je Njemačka, druge države Evropske unije, svakako Hrvatska. I ne vidim neku dugoročnu korist”, objasnio je Čavalić.
Za Topić se otvara pitanje koji stav prema tome će biti s nivoa države BiH i ko će stati iza toga. Šutnja institucija, ali i Predsjedništva BiH, vrlo je simptomatična jer uzimaju cijelokupnu situaciju s rezervom, rekla je Topić.
Dodala je i da ljudi iz vrha vlasti nemaju jasnu sliku iz BiH glede odnosa prema Rusiji, jer postoje privremeni “spavači”, kako ih je nazvala, koji gledaju blagonaklono na trendove iz Rusije i saradnju s tom državom.
