Sjednica CIK-a planirana je u srijedu, 6. augusta u 10 sati, a prema dnevnom redu Centralna izborna komisija će razmatrati i oduzimanje mandata Miloradu Dodiku, koji još uvijek obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske do njihove odluke, nakon presude kojom mu je na šest godina zabranjeno obavljanje političkih funkcija i izrečena godina dana zatvora zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
Kako je ranije saopćeno iz Suda, Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Prema pravosnažnoj presudi, Miloš Lukić je oslobođen jer nije dokazano da je u svojstvu vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a potpisao obrazac, čime je omogućio objavljivanje ukaza koje je potpisao Dodik.
Dodikova Odbrana je najavila apelaciju Ustavnom sudu BiH na presudu, kao i da će tražiti privremenu mjeru da se odluka prolongira do odluke Ustavnog suda.
“To nam je i put ka apelaciji Evropskom sudu za ljudska prava u Stazburu”, rekao je Goran Bubić, njegov branilac.
Na dnevnom redu CIK-a planirano je odlučivanje o mandatima Skupštine grada Zvornik, te o prijedlozima rješenja u predmetima Gradske izborne komisije Livno i općinskih izbornih komisija Jezero i Maglaj.
Detektor je ranije pisao da, prema odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, izabranom funkcioneru mandat prestaje prije vremena danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, ili kojom mu je izrečena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja funkcije.
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, objasnila je da nakon pokretanja postupka oduzimanja mandata postoji rok predviđen za žalbe – kako na odluku, tako i na rješenje.
“Trajale su te procedure i po mjesec-dva, jer se događalo da je potrebno neko vrijeme da dokazi stignu u CIK BiH, onda mi donesemo odluku, pa onda onaj čije je pravo povrijeđeno uloži žalbu, pa po toj žalbi rješava Sud BiH“, kazala je Hadžiabdić, objašnjavajući da CIK ima iskustvo u ovakvim postupcima.
Ona je objasnila da samo postupak po žalbi koji rješava Sud BiH može trajati cijelu sedmicu.
