U istraživanju objavljenom sredinom jula otkrivaju se do sada nepoznati detalji o kampovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, u kojima su ruski instruktori obučavali Moldavce za pravljenje nereda pred predsjedničke izbore u toj zemlji.
Većina institucija u BiH nije ponudila konkretne odgovore kako je došlo do takvog sigurnosnog propusta, a iz Komisije za sigurnost Parlamentarne skupštine BiH poručili su da je prije svega važno održati stabilnost, te da Tužilaštvo BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH moraju pravovremeno djelovati.
“Postojanje ili barem sumnja u djelovanje kampova ili sličnih objekata, gdje bi se odvijale aktivnosti povezane s kriminalom, radikalizacijom ili terorizmom, ne može se olako shvatiti”, rekao je u pisanom odgovoru za Detektor Kemal Ademović, predsjednik Komisije.
Miroslav Sazdovski, analitičar Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Finskoj, ocijenio je da Zapadni Balkan i crnomorska regija nisu periferna pitanja, već bitne komponente evropske sigurnosne arhitekture.
“Zaštita ovih prostora od hibridnog uplitanja nije samo pitanje regionalne otpornosti, već i kontinentalne stabilnosti”, naveo je u pisanom odgovoru za Detektor.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić, koji je i ranije tvrdio da kampovi u BiH ne postoje, ponovio je svoj stav i nakon objave istraživanja te kazao da je riječ o hibridnoj operaciji. Sličan stav je iznijela i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, koja je priču o kampovima nazvala “sramotnim izjavama pojedinih sarajevskih političara”.
Ali istraživanje Detektora o treninzima koje su vodili ruski instruktori pokazalo je, kroz izjave svjedoka, da su oni postojali te da se u Moldaviji vodi sudski proces u kojem učestvuju i osobe koje su priznale učešće u kampovima.
Kemal Ademović je podsjetio na posljednje izmjene Krivičnog zakona BiH u dijelu suzbijanja aktivnosti organizovanja, finansiranja, obuke i drugih prijetnji po nacionalnu sigurnost. Dodao je da bi bilo kakvo umanjivanje značaja takvih aktivnosti moglo imati dugoročne posljedice na sigurnost i međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.
Naveo je da će Komisija za sigurnost zahtijevati izvještaje i istragu.
“Očekujemo da nadležne institucije što prije preduzmu konkretne korake, da se svi relevantni podaci objedine i analiziraju, te da se donesu adekvatne mjere u skladu sa zakonom. Sigurnost Bosne i Hercegovine mora ostati prioritet svih nas, a transparentnost i odgovornost osnovni stubovi na kojima se ta sigurnost gradi”, rekao je Ademović.
Miroslav Sazdovski iz Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji ocijenio je da su Zapadni Balkan i regija Crnog mora, posebno Moldavija, odavno označeni kao područja za ruske hibridne operacije.
Ova međunarodna organizacija u čijem radu učestvuje 36 država članica EU i NATO-a prati i ukazuje na hibridne prijetnje.
“Nedavni izvještaji i diplomatske izjave ponovno potvrđuju da te regije (Zapadnog Balkana i Crnog mora) nisu samo pasivne mete, već i aktivne platforme koje se koriste za regrutovanje, obuku i izvoz destabilizirajućih hibridnih taktika”, objasnio je Sazdovski.
Naveo je i da se BiH obavezala uskladiti s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, te suočiti s političkim otporima unutar države.
Izručenje ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija, uhapšenog u BiH po osnovu poljske Interpolove potjernice, navodi se u odgovoru, pokazuje da BiH ima sposobnost djelovanja.
Bezrukavyi je uhapšen u Bosanskoj Krupi krajem 2024. godine i nekoliko mjeseci kasnije izručen Poljskoj, gdje mu se, zajedno s grupom drugih, sudi za pokušaje sabotaža širom Evrope i SAD-a. Kako sumnjaju evropske sigurnosne agencije, iza svega stajala je ruska služba.
