U utorak ujutro je avion Vlade Republike Srpske poletio za Beograd, odakle je u Banja Luku dovezao delegaciju Tatarstana. Posjetu je u junu dogovorio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Delegacija Tatarstana, predvođena potpredsjednikom Vlade Olegom Korobčenkom, prvo se srela s predsjednikom entiteta te ambasadorom Rusije u BiH Igorom Kalabuhovim, da bi potom uslijedio privredni forum na kojem je potpisan sporazum o saradnji.
Međunarodni i domaći stručnjaci, međutim, za Detektor su upozorili o posljedicama ovakvih saradnji vlasti Republike Srpske, koje se kose s vanjskom politikom BiH, ali i o stvarnim namjerama Rusije, koje ocjenjuju kao pokušaj “ruske kolonizacije“.
Dopisnica lista The Moscow Times Lejla Latipova, koja je, između ostalog, u svom radu fokusirana i na prilike u Tatarstanu, ističe da je Rusija jako zainteresovana da posjeduje energetsku infrastrukturu i uključi svoje kompanije da pokriju taj posao.
“Tu su države poput Kazahstana i Kirgistana koje su sada ovisne o Rusiji. I mislim da istu strategiju koriste u Republici Srpskoj“, navodi Latipova.
Prema riječima direktora Vanjskopolitičke inicijative BiH Haris Ćutahija, BiH trenutno nema efektivne mehanizme da se suprotstavi ovakvoj politici Republike Srpske.
“Zajedničke interese imamo u oblasti poljoprivrede i hemijske industrije“, rekao je na forumu predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić, dok je na sastancima bilo riječi i o kulturnim i turističkim interesima, kao i studentskoj razmjeni.
Na koncu, Korobčenko se u četvrtak sreo s premijerom entiteta Radovanom Viškovićem.
“Naglašeno je da Republika Srpska raspolaže značajnim turističkim potencijalima koji su poželjni za turiste iz Tatarstana, kao i da je potrebno raditi na realizaciji povezivanja iz ove oblasti, što uključuje i uspostavljanje avio linija“, stoji u dijelu saopćenja Vlade Republike Srpske u kojem se spominje i proizvodnja traktora.
Tatarstanski mediji drugačije pišu o posjeti Republici Srpskoj, što ističe i Lejla Latipova.
Energija
“Ako čitamo tatarstanske medije, akcenat na susretu sa zvaničnicima Republike Srpske je energija. Tako da je moj zaključak da im je upravo to najvažnije“, kaže Latipova u razgovoru za Detektor i navodi da je upravo energija najčešći oblik ruske kolonizacije.
Za nju je također zanimljivo vidjeti da se Azerbejdžan trenutno zanima za energetski sektor na Balkanu i da odnosi Azerbejdžana s Moskvom postaju sve gori, te da se stoga može govoriti i o većim geopolitičkim ciljevima.
“Republiku Srpsku u tom slučaju Moskva može koristiti kao pijuna u odmjeravanju snaga sa Azerbejdžanom koji razmišlja o energetskoj dominaciji u regionu“, tvrdi Latipova.
Detektor je u više navrata pisao o potrebi Bosne i Hercegovine da smanji svoju energetsku ovisnost od Ruske Federacije i upozorenjima da politika Republike Srpske ide ka povećanju te ovisnosti, posebno kada je u pitanju prirodni gas.
Direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH Haris Ćutahija upozorava da, iako je vođenje vanjske politike u nadležnosti državnih institucija, RS sistematski zaobilazi taj okvir – od energetske saradnje s Rusijom do potpisivanja bilateralnih sporazuma s ruskim regijama poput Tatarstana.
Za njega je ključni problem što svaki pokušaj državnog odgovora, kako navodi, nailazi na blokadu u Predsjedništvu BiH.
“Ovo nije samo pitanje različitih političkih stavova, već direktno osporavanje ustavnog poretka i međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela“, ocjenjuje Ćutahija.
On smatra da kroz ovakve poteze Republika Srpska pokazuje jasnu ambiciju da gradi alternativne političke i ekonomske veze izvan okvira države BiH i njenih međunarodnih partnera, te da slabost državnih institucija, uz izostanak odgovora međunarodne zajednice, dodatno ohrabruje ovu strategiju.
Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu da svoju vanjsku politiku uskladi s vanjskom politikom Brisela. To uključuje i sankcije Ruskoj Federaciji zbog invazije na Ukrajinu.
Ćutahija smatra da Brisel za sada ne može puno očekivati od zvaničnog Sarajeva.
“Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH mogu usvojiti formalne odluke i deklaracije, ali bez stvarnih posljedica za one koji ih otvoreno krše, sve ostaje na nivou puke forme. Problem nije isključivo u političkoj volji, već u ustavnim ograničenjima koja entitetima omogućavaju da ignorišu zajedničke stavove države. EU mora shvatiti da bez jasnog i direktnog pritiska na političke aktere u RS-u, Sarajevo nema stvarne alate za provedbu zajedničke vanjske politike“, smatra Ćutahija.
Gubitak autonomije
Republika Tatarstan direktno učestvuje u invaziji na Ukrajinu i to kroz proizvodnju dronova namijenjenih za mete u Ukrajini.
Ruska vojna televizija “Zvezda“ nedavno je prvi put prikazala kadrove iz tvornice u Tatarstanu u kojoj se proizvode iranski Shahed dronovi samoubice.
“To je primarna pomoć Tatarstana u ruskoj invaziji“, kaže Latipova i dodaje da je republika dugo ekonomski moćna te da je upravo jaka ekonomija bila argument za pokušaj otcjepljenja od Ruske Federacije tokom 90-ih godina prošlog vijeka.
Ipak, Moskva je uspjela zadržati Tatarstan kroz obećanje o visokoj autonomiji, što je trajalo do početka invazije 2022. godine.
“Tatarstan je tada bio prisiljen da promijeni ustav, pa je republika izgubila funkciju predsjednika. (…) Možemo vidjeti sve veću i veću kontrolu Moskve nad Tatarstanom. I tu počiva čudan odnos s Republikom Srpskom – nakon početka invazije Tatarstan je postao jako koristan medijator za Moskvu. Dakle, sve što je Tatarstan izgradio to tada, Moskva je počela da koristi za benefit Rusije“, zaključuje dopisnica Moscow Timesa.
Ona također naglašava da je jako zanimljivo što Moskva, koja je Tatarstan do sada koristila za povezivanje s muslimanskim zemljama globalnog Juga, sada koristi i za približavanje Republici Srpskoj.
