Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH za lažno prijavljivanje i davanje dara ili drugih oblika koristi protiv Dodika je podnijela Sena Uzunović, sutkinja Državnog suda, neposredno nakon izricanja prvostepene presude, kada je Dodik proglašen krivim zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u našoj zemlji, te nakon objave u medijima kada je on rekao da mu je sutkinja preko rođaka tražila novac kako bi donijela oslobađajuću presudu.

“Neposredno nakon presude sam davala izjavu u svojstvu svjedoka za dvije osobe koje su mi prijetile putem TikToka, koji su bili u pritvoru, i tada sam zatražila da se otvori novi KTA predmet [neodređeno krivično djelo ili počinilac, a ukazuje na protivpravnu radnju] i podnijela prijavu za lažno prijavljivanje putem medija i za eventualno davanje dara ili drugih oblika koristi”, rekla je Uzunović ranije za Detektor.

Prijavu protiv Dodika Uzunović je krajem februara podnijela dežurnom tužiocu Igoru Dubaku. Detektor je dva puta u posljednjih deset dana tražio informaciju od Državnog tužilaštva o statusu ove prijave, ali iz ove institucije nikada nisu odgovorili na pitanja.

Direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić kaže da Tužilaštvo ne sprečava ništa da dostave informaciju u kojoj je fazi predmet, a praksu dostavljanja informacija ove pravosudne institucije je nazvala selektivnom.

“I mi smo primijetili na osnovu prijava koje smo podnosili ili upita koje smo slali za različite predmete koji su u toku da Tužilaštvo, uglavnom, ne dostavlja ove informacije, odbija dostaviti informacije čak i u onom dijelu koji se tiče u kojoj je fazi određeni predmet, pravdajući se time da bi to moglo eventualno ugroziti”, pojašnjava Korajlić.

Iz Ureda za odnose s javnošću Državnog tužilaštva ranije su naveli za Detektor da će na upite medija odgovarati petkom iza 13 sati, jer su donijeli obavezujuće uputstvo za objavljivanje tužilačkih akata i drugih informacija. Međutim, u ovom slučaju to nisu ispoštovali.

Sutkinja Uzunović je donijela nepravosnažnu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Zbog prijetnji Uzunović nakon izricanja prvostepene presude, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsila je Marka Plavšića i Ljubana Jukića. Njima je tada određen jednomjesečni pritvor.

Advokatica Adna Dobojlić objašnjava da svaki postupak ima više faza i da rokovi teku tek kada se istraga zvanično otvori. Ona smatra da ne bi trebala postojati razlika u postupanju u odnosu na to ko je prijavu podnio.

“Pa tako nije od značaja ko je prijavio, odnosno podnio krivičnu prijavu, da li se radi o državnom zvaničniku i građaninu, mora se postupiti jednako”, kaže ona.

Saopštavanje drugostepene presude protiv Dodika očekuje se uskoro.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
    Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
    Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
    Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
    Preminuo optuženi za zločine u Žepču
    Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
    Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija