Dom naroda i Predstavnički dom Federalnog parlamenta objavljuju samo konačan zbir glasova kod glasanja, ali ne i pojedinačna glasanja poslanika i delegata. Samo kada se zatraži javno pojedinačno izjašnjavanje, javnost može saznati kako je glasao koji od njihovih izabranih predstavnika.
Ovakva praksa smanjuje povjerenje prema izabranim zvaničnicima, smatra Srđan Traljić iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.
“Otvoreno i jasno objavljivanje podataka o glasanju gradi povjerenje u demokratski proces jer ljudi više vjeruju institucijama ako imaju uvid u to kako funkcionišu, ovako se po brojnim pitanjima stiče dojam postojanja ‘tajnih dogovora’ ili netransparentnog odlučivanja”, kaže Traljić.
Oba doma Parlamentarne skupštine BiH na zvaničnoj stranici imaju podatke o usvojenom dnevnom redu, zapisniku sa sjednice, ali i izvještaju o glasanju, gdje se mogu pronaći podaci o pojedinačnim glasanjima za svaku tačku dnevnog reda. Ali takvu praksu nemaju i drugi parlamenti, odnosno skupštine.
Federalni parlament objavljuje stenograme i zapisnike sa sjednica u kojima su uglavnom svi podaci o dnevnom redu i raspravi, iz čega se javnost može informisati o njihovom radu.
Iako su snimci sjednica oba doma dostupni na YouTube kanalima, na njima nema podataka o pojedinačnom glasanju, jer se prikazuje samo ukupni zbir rezultata. Izuzetak su glasanja o tačkama za koje se izrazi sumnja u glasanje, i u tom slučaju se pojedinačni glasovi čitaju naglas. Osim što nisu javno dostupna, ona ne postoje ni u evidenciji Parlamenta Federacije.
“Zastupnički dom Parlamenta Federacije koristi sistem koji ne omogućava evidentiranje pojedinačnih glasova zastupnika”, odgovorili su iz ovog parlamenta na zahtjev Detektora.
Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije, ovakve podatke smatra važnim jer se kroz njih može utvrditi dosljednost političara i da li radi u interesu birača, naglašavajući da entitetski parlamenti moraju imati ujednačenu praksu s državnim parlamentom, koji to radi dobro.
“Međutim, mi smo svjedoci da obično oni ne osjećaju nikakvu odgovornost prema građanima biračima, njima su građani birači interesantni samo u predizbornoj kampanji, a ovdje bi mi mogli kontrolisati njihovu dosljednost koju su obećali kroz predizbornu kampanju, što njima ne odgovara”, smatra Šehić.
Oznaka povjerljivosti i tajnosti
Tri domaće nevladine organizacije – BIRN BiH, Transparency International i “Zašto ne” – mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti i radu na internet platformi odgovorno.st, koja građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, a što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na općim izborima.
BIRN BiH je, zbog nedostatka podataka na stranicama parlamenata, skuština i vlada, tražio informacije o pojedinačnim glasanjima. Skupština Brčko distrikta je takve podatke dostavila, ali ne i Vlada u ovom dijelu BiH, koja je smatrala takve podatke “povjerljivim”.
“Smatra se a podnosilac zahtjeva nije shodno navedenoj odredbi ovlašteno lice kojem nadležni organ treba osigurati uvid u dokumenta koja se smatraju povjerljivim”, stoji u odgovoru načelnika Brčko distrikta Siniše Milića.
Šehić za Detektor kaže da nema ništa povjerljivo u glasanju ministara za zakone i da takva tvrdnja nema težište.
“Postoji mogućnost, ukoliko je državni interes u pitanju ili neka sigurnosna pitanja, to treba poštivati. Međutim, kako se donose zakoni u interesu građana, tu ne vidim razloga da iko ima pravo da se poziva na tajnost ili povjerljivost”, kaže Šehić.
On objašnjava da je praksa transparentnog glasanja zastupljena u svim uređenim demokratskim društvima, naročito zemljama Evropske unije, kojoj BiH godinama teži.
Dok Vlada Brčko distrikta smatra da su glasanja njihovih ministara povjerljiv podatak, takvi podaci su dostupni od ministara na državnom nivou.
Iako sjednice Vijeća ministara nisu javne i ne postoji način na koji se mogu pratiti, na njihovoj stranici nakon sjednice bude objavljena informacija o usvojenim tačkama dnevnog reda, kao i zapisnik sa sjednice u kojem se mogu pronaći podaci o pojedinačnom glasanju ministarstava.
“Kada je jasno vidljivo ko je kako glasao, teže je donositi odluke pod uticajem skrivenih interesa i to smanjuje prostor za trgovinu, pritiske i zloupotrebe. Takođe ovo omogućava i građanima, medijima i civilnom društvu aktivno pratiti rad poslanika i analizirati njihove stavove i njihov rad, što svakako doprinosi jačanju demokratske kulture”, kazao je Traljić.
Ovakvi podaci građanima omogućavaju uvid u rad ministara koji se ne zasniva na političkim izjavama na konferencijama za medije, koje često služe za širenje političkih poruka koje odgovaraju partiji koju zastupaju.
Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor
Transparentno ali nepregledno
Narodna skupština Republike Srpske dnevne redove, meterijale i zapisnike sa sjednica objavljuje na stranici, kao i snimke na YouTube kanalu, na kojima se pročita zbir rezultata, ali ovdje javnost nema uvid u pojedinačne aktivnosti zastupnika u skupštini. Ti podaci postoje, ali se nalaze na drugom mjestu, u rubrici nazvanoj “odlučivanja”, na dnu stranice, što može stvoriti zabunu i otežava pronalazak informacije o pojedinačnom glasanju.
U BiH nisu svi građani jednako informatički pismeni, niti znaju koristiti stranice u njihovom punom kapacitetu, smatra Šehić, koji dodaje da odvajanjem podataka o pojedinačnom glasanju od svih drugih podataka sa sjednica može spriječiti građane u njihovom informisanju.
“Ja sam pristalica da se i tu uvedu nove tehnologije, treba omogućiti na svim nivoima jednako, gdje god imamo predstavnička tijela, da to bude transparentno i da se tačno zna kako je ko glasao, jer će se tako voditi i odgovornost izbornih zvaničnika prema onima koji su im dali povjerenje i mandat da ih zastupaju, a to je za mene ključ”, kaže on.
Traljić smatra da ako javnost i građani znaju kako su zastupnici glasali o zakonima i odlukama, onda mogu lakše procijeniti da li oni zaista zastupaju njihove interese i vrijednosti zbog kojih su ih birali.
“Transparentnost ovog procesa omogućava da pozovete političare na odgovornost zbog njihovih odluka. Ove informacije se mogu dobiti na upit, ali većina građana to neće uraditi”, kaže Traljić.
Takve podatke građani trenutno mogu pronaći objedinjene na platformi odgovorno.st, koja omogućava nadzor javnih funkcija i institucija, promoviše odgovornost u javnoj potrošnji, prati ispunjenje obećanja, podržava antikorupcijske reforme, te ističe finansijsku odgovornost i uočene nepravilnosti.
Podatke o aktivnostima, obećanjima, kršenju obećanja, ali i glasanju za važne zakone, platforma sadrži kod više od 450 zastupnika, delegata, odbornika i ministara.
“Kada politika postane najunosniji biznis i, ono što je najgore, oni ne snose apsolutno nikakvu odgovornost za takvo ponašanje, i tu mi kao građani imamo odgovornost da takvim ljudima više nikada ne damo svoj glas i da ih na takav način izopćimo iz političkog života BiH, jer to bi bila najadekvatnija kazna za njihovo neodgovorno ponašanje”, smatra Šehić.