Evropska unija uvela je novi paket sankcija sredinom jula zbog pokušaja destabiliziranja Moldavije pred izbore u toj zemlji. Pojedinci i firma na udaru Bruxellesa povezani su s odbjeglim moldavskim oligarhom Ilanom Šorom, koji je igrao važnu ulogu i u organizaciji ruskih kampova u BiH.
Stručnjaci za sigurnost i političke prilike u Bosni i Hercegovini ocjenjuju da je obuka Moldavaca u ruskim kampovima nadomak Banje Luke 2024. godine posao za Tužilaštvo BiH, te da je riječ o predvidivoj posljedici iskorištavanja slabosti BiH od strane Moskve. Rukovodstvo Republike Srpske i dalje negira mogućnost postojanja treninga.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić, koji je i ranije tvrdio da kampovi u BiH ne postoje, ponovio je svoj stav i nakon objave istraživanja Detektora te kazao da je riječ o hibridnoj operaciji.
“Ne znam za bilo koje kampove u Srpskoj, ni ruske ni bilo koje druge, i ne postoje zvanične informacije i dokumenti koji to potvrđuju. Smatram da su to spinovi i dio hibridnih operacija koje zloupotrebom medija na osnovu izmišljenih izjava ili laži destabilizuju situaciju u BiH”, rekao je Stevandić za Detektor.
Sličan stav početkom sedmice je iznijela i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini. U ponedjeljak, na dan kada je Detektor objavio vijest da je Tužilaštvo BiH formirao predmet o kampovima, još jednom je negirala njihovo postojanje, ali ovoga puta u okviru prenesenog saopćenja Spoljne obavještajne službe (SVR) u kojem se govori da se NATO aktivno priprema uključiti Moldaviju u mogući oružani sukob s Rusijom.
Ruska ambasada je priču o ruskim kampovima u BiH nazvala “sramotnim izjavama pojedinih sarajevskih političara”.
“Saopštenje SVR-a Rusije ističe algoritme rada zapadne propagande, koja koristi sve dostupne resurse, uključujući i u Bosni i Hercegovini – da za sve okrivi Moskvu i istovremeno pripremi nove proksi protiv Rusije, posebno s obzirom na skori pad režima u Kijevu”, kažu iz Ambasade.
Ali istraživanje Detektora o treninzima koje su vodili ruski instruktori pokazalo je, kroz izjave svjedoka, da su oni postojali te da se u Moldaviji vodi sudski proces u kojem učestvuju i osobe koje su priznale učešće u kampovima.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo smatra da je saopćenje Ambasade Rusije praksa koju ta država primjenjuje gdje god je moguće, a to je strategija refleksivne kontrole.
“Radi se o jednoj vrsti instrumenta informacijskog ratovanja u kojem se nastoji neutralizirati bilo kakvo istraživanje optužbe manipulacijom percepcije i delegitimizacijom izvora. Kroz tu prizmu treba promatrati i ovo saopćenje Ambasade Ruske Federacije”, kaže Turčalo.
On smatra kako su nalazi istraživanja Detektora o ruskim kampovima u okolini Banje Luke pokazatelj na koji način Rusija projicira moć u prostoru koji nije pod direktnim sigurnosnim kišobranom Zapada.
“Kampovi kod Banje Luke nisu anomalija, nego su skoro pa predvidiva posljedica nelinearnog načina na koji Rusija koristi slabosti Bosne i Hercegovine kako bi projektovala utjecaj uz minimalne troškove i rizike. Rusija eksploatira institucionalne pukotine i sigurnosne praznine države, ali i odsustvo reakcije Bosne i Hercegovine, poput slučaja ruskih diplomata”, tvrdi Turčalo.
Dodaje da je Rusiji tako otvoren prostor da koristi hibridne mehanizme koji dugoročno destabiliziraju zemlju iznutra, uz istovremeno očuvanje formalne distance.
Detektor je u istraživanju o ruskim diplomatama pokazao kako su pojedinci protjerani iz zemalja EU i regije zbog špijunaže bez problema akreditovani kao diplomate u Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
Osobe koje su povezane s organizacijom kampova upravo su ove sedmice sankcionisane od Vijeća Evrope. Riječ je o novim sankcijama protiv osoba koje učestvuju u destabilizaciji, potkopavanju i prijetnjama suverenitetu i nezavisnosti Moldavije.
Kako je saopćeno u utorak, meta sankcija su osobe bliske Ilanu Šoru, koji je odranije pod sankcijama Evropske unije, a zbog nelegalnog finansiranja političkih partija i podsticanja na nasilje.
“Sankcije uključuju vođe i članove partija nasljednica stranke ‘Šor’, čiji je rad zabranjen. Neke osobe koje su navedene učestvovale su u kupovanju glasova tokom predsjedničkih izbora i referenduma za pristup EU koji su se održali 2024. godine”, kaže se, između ostalog, u saopćenju.
Jedna učesnica kampa u okolini Banje Luke ranije je povezivana upravo s partijom “Šor“, da je učestvovala u antivladinim protestima koji su ocijenjeni kao proruski te da je na jednom okupljanju građana nosila megafon.
Ali sigurnosni stručnjak Safet Mušić smatra da Bruxelles još uvijek ima nedoumice u pozicioniranju prema globalnim pitanjima, pogotovo imajući u vidu novu američku administraciju.
“Ruska strana odavno igra na kartu Moldavije i Balkana odnosno Bosne i Hercegovine. Ovo treba posmatrati u jednom momentu pritiska Amerike kada se govori o ratu u Ukrajini, jer u javnosti imamo promjenu kursa kada govorimo o američkoj administraciji”, rekao je Mušić.
On kaže kako se kontekst BiH, koja se spominje u saopćenju Ambasade, ne treba isključiti iz odnosa Rusije i Ukrajine, odnosno da se taj rat privede kraju pod određenim uslovima.
“Sankcije do sada nisu oslabile Rusiju i njihove te potencijale. Naprotiv, dodatno su ohrabreni, ukoliko su tačni izvještaji s terena”, kaže Mušić i imenuje institucije koje bi se zapravo trebale baviti problemom kampova.
“Nama bi puno značajnije bilo da se Tužilaštvo pokaže profesionalno i da ozbiljno uđu u ovaj predmet, i da ostvare saradnju s tužilaštvom u Moldaviji, a onda se vjerovatno može ići u razmjenu informacija s Bruxellesom”, zaključuje Mušić.
Tek devet mjeseci nakon što je Moldavija objavila hapšenja učesnika kampova u Bosni i Hercegovini, Državno tužilaštvo je potvrdilo da je po tom pitanju formiran predmet.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i ministar odbrane Zukan Helez nisu bili dostupni za komentar.
