Osam evropskih država, te Australija i Kanada potvrdile su za Detektor da će ove godine zvanično obilježiti 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Neke zemlje, poput Velike Britanije, već su imale glavne događaje kojima se obilježava godišnjica genocida, dok to u julu u Evropi planiraju Danska, Francuska, Belgija, Nizozemska, Austrija, Švedska i Irska.
Detektor je posljednjih sedmica poslao upite svim zemljama Evropske unije, te Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi, ali i Kini koja je glasala protiv Rezolucije. Na upit je odgovorilo 12 zemalja, a devet od njih su najavile aktivnosti povodom obilježavanja sjećanja na više od 7.000 ubijenih muškaraca i dječaka, te prognanih više od 40.000 žena, djece i staraca.
Iz Ujedinjenih Nacija nisu odgovorili na upit Detektora da li imaju podatke kako će članice obilježiti godišnjicu.
Među prvima koji su nakon usvajanja Rezolucije pokrenuli obilježavanje bio je upravo UN, u čijem je sjedištu u New Yorku organizovana izložba “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti“. Izložbu su pripremili Memorijalni centar Srebrenica i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
“I danas, kada 11. juli stoji u kalendaru Ujedinjenih nacija, znamo: nismo zaboravljeni, ni mi, ni naša istina“, rekao je direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić povodom otvaranja izložbe u New Yorku.
Poslao je poruku na 30. godišnjicu od genocida koji još uvijek, uprkos većinskom broju članica koje su izglasale ovaj dokument i sudski utvrđenim činjenicama, pojedine države i politike ne priznaju. Poziv na obilježavanje je jedna od tačaka Rezolucije koju su u maju 2024. izglasale 84 zemlje. Ona akcenat stavlja na odgovornost država da okončaju nekažnjivost veličanja ratnih zločina i počinilaca, te da aktivnostima i edukacijom podižu svijest javnosti o onome što se dogodilo u Srebrenici 1995.
Obilježavanje 11. jula od riječi do djela
Komemorativni program u katedrali svetog Pavla u Londonu. Foto: Remembering Srebrenica
U Danskoj potpisivanje Rezolucije vide kao obavezu za stalnim obrazovanjem, istraživanjem i svojevrsnim međunarodnim pritiskom kako bi se osiguralo da istina o genocidu ostane jasno i nedvosmisleno priznata, rekli su iz Ambasade BiH u Danskoj za Detektor.
Tokom juna je održano nekoliko događaja, uključujući glavni komemorativni skup “Srebrenica – 30 godina poslije“. Iz ambasade kažu da je tom prilikom državna sekretarka za vanjsku politiku Lotte Machon podvukla da će “Danska ostati privržena važnosti memorijalizacije i širenja lekcija koje bi svi trebali naučiti iz genocida nad Bošnjacima u Srebrenici“.
“Ovakvi istupi zvaničnika Danske samo potvrđuju kontinuiranu podršku, senzibilitet i aktivnu ulogu Danske prema genocidu u Srebrenici, odnosu prema preživjelim i žrtvama genocida“, rekla je ambasadorica BiH u Danskoj Anesa Kundurović Miljak.
Rezolucija je bila odlučujući razlog da vlasti u Parizu daju odobrenje za izgradnju spomenika žrtvama genocida u Srebrenici. Ukazao je na to ranije za Detektor predsjednik Udruženja “Međunarodna solidarnost BiH – Francuska“, Jacques-Olivier David, na čiju inicijativu će biti postavljen spomenik.
“Tokom ovog dana održat će se govori, kontinuirano čitanje imena 8.372 žrtve genocida, svjedočenje preživjelog iz kolone, ali i jedan dan studija o kvalifikaciji zločina genocida“, rekao je David.
Iz Velike Britanije nisu odgovorili na upit Detektora o aktivnostima koje planiraju ove godine. U ovoj zemlji se posljednjih godina redovno održavaju komemoracije. Mediji su nedavno izvijestili o komemoraciji žrtvama kojoj su prisustvovali međunarodni zvaničnici u katedrali svetog Pavla u Londonu. Najavljen je i marš u neposrednoj blizini Londona u znak sjećanja na stradale u srebreničkoj koloni.
Izložba koja je trenutno postavljena u New Yorku bit će predstavljena i u Briselu, na jednom od dva glavna događaja kojima Belgija obilježava sjećanje na žrtve genocida.
Osnivač Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije, koje se fokusira na ljudska i međunarodno humanitarno pravo, Edvin Kanka Ćudić smatra da usvajanjem Rezolucije 11. juli postaje jednako važan za zemlje u svijetu, a ne samo za društvo u Bosni i Hercegovini.
“Obilježavanje Srebrenice u zemljama Evrope i svijeta treba poslužiti da parola ‘Nikad više!’ počne i živjeti. Da prestane biti floskula, nego stvarno obećanje i garancija sigurnije budućnosti“, kaže Ćudić.
U Nizozemskoj se komemoracija održava već godinama. I ove godine će u Hagu biti organizovani marš mira i čitanje imena žrtava.
“Na taj način Nizozemska vlada iznova potvrđuje svoju posvećenost očuvanju sjećanja na Srebrenicu i borbi protiv negiranja genocida“, navode za Detektor iz Ambasade Nizozemske u BiH.
Iz Australije su naveli da se svake godine 11. jula obilježava sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, koje organizuju lokalne društvene skupine, a prisustvuju im lokalni zvaničnici.
Kanadski parlament je 2010. godine 11. juli proglasio Danom sjećanja na Srebrenicu.
“Godišnja komemoracija je prilika za odavanje počasti žrtvama genocida i priznanje dubokih i ukorijenjenih emocionalnih ožiljaka koje nose preživjeli i njihovi voljeni“, kazali su iz kanadske vlade, bez dodatnih detalja kako će obilježiti ovaj datum.
Premijerka kanadske pokrajine New Brunswick, Susan Holt, objavila je deklaraciju kojom je proglasila 11. juli Danom sjećanja na Srebrenicu i ukazala na aktivnosti Kanade o ovoj temi u prethodnih 30 godina. Centralna kanadska komemoracija je, kako su najavili mediji, u Windsoru 5. jula ispred prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori.
Iz Finske odgovaraju da je usvajanje Rezolucije bio važan korak kojim se naglašava da međunarodna zajednica neće zaboraviti žrtve. Nisu odgovorili da li će u ovoj državi biti obilježen 11. juli, ali su najavili dolazak zvaničnika u Srebrenicu.
Iz Švedske i Austrije su naveli da planiraju obilježavanje, ali nisu objasnili na koji način.
Irski parlament će 11. jula obilježiti minutom šutnje, a zvaničnici će prisustvovati komemorativnim događajima u Srebrenici i Dublinu. Iz Irske navode da će kasnije ove godine otvoriti rezidentnu ambasadu u Sarajevu.
“Ovo je priznanje ne samo bliske veze između naših zemalja, već i irske podrške narodu Bosne i Hercegovine dok nastavljaju svoj put prema pomirenju“, rekli su iz Ministarstva vanjskih poslova Irske.
Glasanje za Rezoluciju i njenu provedbu, historičar Dragan Markovina vidi kao čin usklađen s geopolitičkom situacijom država. Za Detektor objašnjava da dešavanja na svjetskoj sceni donose moralnu satisfakciju žrtvama, ali ne vidi da to igra ulogu u unutrašnjim odnosima BiH.
“Cijeli problem odnosa prema genocidu u Srebrenici jeste činjenica da ga službena politika jednog entiteta i nacionalistička politika Srbije jednostavno ne priznaju“, kaže Markovina za Detektor.
U Rezoluciji se ne spominju Srbija, Republika Srpska niti srpski narod. Srbija se protivila Rezoluciji, a njen predsjednik Aleksandar Vučić je prije usvajanja pozvao da se glasa protiv ovog dokumenta, smatrajući da je on ispolitiziran i da neće donijeti pomirenje već “politički haos“.
Genocid u udžbenicima
Memorijalni centar “Potočari”. Foto: Detektor
Rezolucija osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, te da kroz edukaciju i obrazovne sisteme podižu svijest o onome što se desilo u julu 1995.
Češka je nakon Rezolucije pokrenula inicijativu da se sadržaj o genocidu uvrsti u okvirni obrazovni program, rekli su iz češkog Ministarstva vanjskih poslova bez detaljnijeg obrazloženja.
“Češko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je resor nadležan za obrazovanje da razmotri rezultate Rezolucije i da je uvrsti u okvirni obrazovni program“, naveli su.
Neke od zemalja su i godinama prije potpisivanja Rezolucije podučavale o genocidu. Na to su u odgovorima za Detektor ukazale Švedska, Nizozemska i Austrija.
Švedska je genocid uključila u zvanični kurikulum za historiju i društvene nauke, a postoji i posebna državna agencija – The Living History Forum – posvećena obrazovanju o genocidima. U Estoniji, iako genocid u Srebrenici nije formalno u nastavnim planovima, škole mogu samostalno odlučiti o njegovom uključivanju.
“Učitelji ga mogu slobodno uključiti u svoje lekcije ako ga smatraju važnim i relevantnim“, rekli su iz Ambasade Estonije u Mađarskoj.
Nizozemski obrazovni sistem uključuje učenje o genocidu, ali se ne obrađuje na isti način u svim školama. Kako kažu iz Ambasade Nizozemske u BiH, prije pet godina je vlada najavila da bi se taj pristup trebao preispitati.
Genocid u Srebrenici se detaljnije proučava na univerzitetima, posebno na Univerzitetu primijenjenih nauka u Utrechu.
“Ovaj interdisciplinarni program uključuje kolegije o istorijskom kontekstu, ratu i medijima, pravu i umjetnosti, a završava se studijskim putovanjem u Srebrenicu i Sarajevo. Studenti su ova iskustva opisali kao ona koja su im promijenila živote“, naveli su.
Najava revizije plana i momentum stvoren usvajanjem Rezolucije, kako su rekli, predstavljaju priliku za podizanje svijesti o genocidu u Srebrenici, te da rade na istraživanju najboljih načina za uključivanje obrazovanja o genocidu u nacionalni obrazovni program.
Šutnja, (ne)priznanje, politika
Estonija i Poljska su kazale da priznaju genocid, ali da 11. juli u njihovim državama neće biti zvanično obilježen.Iz Poljske navode da su zbog vlastitog iskustva stradanja posebno osjetljivi na ratne zločine, posebno one počinjenje nad civilnim stanovništvom.
“Genocid u Srebrenici, kao i drugi ratni zločini počinjeni između 1992. i 1995. godine na području bivše Jugoslavije, dio su nastavnog programa historije u poljskim školama, jer je ova važna tematika bliska srcima Poljaka“, kazali su.
Edvin Kanka Ćudić objašnjava da obilježavanje ne mora biti samo u julu, već da se tokom cijele godine gradi kolektivno sjećanje. Navodi da je obrazovanje ključni aspekt koji će Srebrenicu činiti živom u sjećanjima ljudi.
“Vjerovaćemo da će vremenom pojedine zemlje mijenjati svoje komemorativne agende, da će slijediti preporuke Rezolucije i uvesti godišnjicu genocida kao datum obilježavanja”, kaže Ćudić.
Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao upravo UN, utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Ovaj sud je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.
Uprkos brojnim presudama i utvrđenim činjenicama, negiranje genocida je nastavljeno u BiH, ali i drugim zemljama.
Zbog toga, govori Dragan Markovina, ne vidi da napori na svjetskoj sceni mogu poboljšati situaciju dok se ne riješe unutarnji odnosi.
“Ne vidim u skorije vrijeme nekih dovoljno političkih i intelektualnih snaga u tom kontekstu koje će promijeniti odnos službene politike i kulture sjećanja prema genocidu u Srebrenici, ako govorimo o srpskoj nacionalističkoj politici“, rekao je Markovina.