Izvještaj o slobodi informiranja za 2024. godinu šesti je koji je izdala Balkanska istraživačka mreža (BIRN), a kroz koji se procjenjuje transparentnost i odgovornost institucija na Zapadnom Balkanu u odnosu na provođenje zakona o slobodi pristupa informacijama.
“Iako su pravni okviri u regiji općenito snažni, praktična provedba zakona o slobodi pristupa informacijama ostaje slaba”, navodi se u izvještaju, te dodaje da se ovim ograničava pristup informacijama za novinare i javnost.
“Sudovi u postupcima odlučivanja po žalbama na odgovore po zahtjevima za slobodni pristup informacijama donose različite odluke”, kazala je Xhorxhina Bami tokom prezentacije izvještaja, navodeći da se u postupanju institucija moglo uočiti kako različite institucije unutar iste vlade drugačije odgovaraju na zahtjeve za slobodan pristup informacijama.
U 2024. godini na Zapadnom Balkanu pravo na pristup javnim informacijama ostalo je ustavno ili zakonski zaštićeno u svih šest zemalja. Međutim, pravni okviri i dalje su se razlikovali u pogledu snage, provedbe i političke volje, a sve zemlje suočavaju se s trajnim izazovima u provedbi zakona.
Izazovi s kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana podrazumijevaju poteškoće sa zaštitom ličnih podataka, s provođenjem testa javnog interesa koji se vrlo rijetko primjenjuje ispravno, ako se uopće primjenjuje.
Reforme zakona o slobodi pristupa informacijama pokrenute su u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, dok Crna Gora nije završila reformu započetu prije četiri godine.
Albanija i Kosovo su zadržale postojeće zakone o slobodnom pristupu informacijama.
Bosna i Hercegovina je 2023. godine usvojila novi zakon o slobodi pristupa informacijama koji se primjenjuje samo na institucije na državnom nivou, što je ostavilo prostor za neujednačeno postupanje na entitetskom nivou.
“Sve državne javne institucije bile su dužne objaviti vodič na svojim web stranicama i pružiti standardizirane obrasce zahtjeva. Namjera je ujediniti prethodno fragmentirane prakse i osigurati jednak i pojednostavljen pristup informacijama u svim državnim tijelima”, navodi se u izvještaju, te dodaje da rok za pokretanje centraliziranog portala za javne informacije nije ispunjen.
Federacija BiH i Republika Srpska i dalje primjenjuju stare zakone o slobodi pristupa informacijama, dok Brčko distrikt još uvijek nema funkcionalan zakon.
U Brčkom je nedavno održana javna rasprava o novom zakonu o slobodi pristupa informacijama, s naglaskom na potrebu ostavljanja prostora za žalbu.
Zakoni o pristupu javnim dokumentima na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji su na snazi od 2019. godine i tokom 2024. godine nisu mijenjani, dok se u Crnoj Gori izrađuje novi zakon, pokazuje izvještaj.
“U Srbiji je zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja ostao na snazi tijekom cijele 2024. godine. No, izmjene i dopune usvojene 2021. godine nisu poboljšale pristup informacijama od javnog značaja”, pokazuje izvještaj.
U šest zemalja Zapadnog Balkana tokom 2024. godine novinari su poslali 1015 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, od kojih je na 567 potpuno odgovoreno.
Na 85 zahtjeva je odgovoreno djelimično, 126 je odbijenih zahtjeva, a 237 zahtjeva je bilo bez odgovora.
Neodgovoreni zahtjevi predstavljaju dugogodišnji izazov u svim zemljama gdje se institucije često odlučuju za šutnju umjesto za formalna odbijanja, pokazuje izvještaj.
“Ovi odgovori i dalje nisu zadovoljavajući, obzirom da brojevi pokazuju da novinari nisu dobili odgovore na više od pola svojih zahtjeva”, navela je Kristina Obrenović, autorica izvještaja.
Prijedlozi novinara za poboljšanje prakse za postupanje po zakonu o slobodi pristupa informacijama podrazumijevaju uvođenje većih finansijskih kazni za institucije koje se ne pridržavaju rokova koje zakoni podrazumijevaju, stvaranje posebne jedinice za žalbe novinara, skraćivanje rokova za postupanje po jednostavnim zahtjevima na sedam do 10 dana, ali i korištenje softvera koji bi pomogli u anonimizaciji podataka, čime bi se moglo brzo i tačno ukloniti lični identifikatori i omogućiti pristup informacijama.
Generalne preporuke podrazumijevaju da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale promovirati transparentnost i odgovornost u javnom sektoru kroz proaktivnu transparentnost, digitalizirati proceduru podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama, ali i zaštititi novinare od odmazde, odnosno zabraniti i kazniti SLAPP tužbe i druge oblike zastrašivanja usmjerene na novinare.
“Državni akteri trebali bi se suzdržati od pokretanja SLAPP tužbi, a oni koji koriste ove prakse trebali bi biti odgovorni”, navodi se u izvještaju.
