Kajganić je kazao kako je presuda Arbitražnog suda u Washingtonu priznata od Kantonalnog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda Federacije, čime ima status kao domaća sudska presuda. Rekao je da su tokom istrage, koju vodi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), zbog neizvršavanja ove presude, već saslušani neki od pravobranilaca BiH, među kojima penzionisani državni pravobranilac Mlađen Mandić, koji je učestvovao u rješavanju spora između BiH i firme “Viaduct”.
“U Okružnom javnom tužilaštvu (OJT) Banja Luka se vodi prijava protiv tri lica na osnovu izvještaja MUP-a Republike Srpske, koji se odnose na zloupotrebe koje su nastale prije donošenja arbitražne odluke. Eventualne zlupotrebe koje su nastale tokom koncesionog ugovora do arbitražne odluke su u nadležnosti entiteta, a ja sam u komunikaciji sa postupajućim tužiocem o stanju ovog predmeta”, objasnio je Kajganić i dodao kako će Državno tužilaštvo sva saznanja dostaviti kolegama u OJT-u Banja Luka.
Odgovarajući na pitanja članova Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Komisije za borbu protiv korupcije, Kajganić je kazao kako Tužilaštvo BiH nije dobilo nijednu krivičnu prijavu kada je riječ o zloupotrebama u ovom postupku.
Objasnio je kako su koncesije u nadležnosti entiteta, te da nadležna tužilaštva u Republici Srpskoj mogu vršiti istrage o eventualnim zloupotrebama koje su nastale tokom trajanja koncesionog ugovora – da li je bilo ispostavljanja fiktivnih iznosa ulaganja i fakturiranja određenih usluga koje nisu izvršene tokom trajanja ugovornog odnosa, kao i da to već istražuje OJT Banja Luka.
Dodao je i kako je Republičko javno tužilaštvo RS-a već donijelo jednu naredbu o nesprovođenju istrage u oktobru prošle godine, nakon krivične prijave Ministarstva pravde ovog entiteta.
Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije, pitao je kako je moguće da domaći sudovi tako presuđuju.
“Pričamo o izvršnim sudskim presudama u kojima nemamo žiroračun kome platiti 115 miliona maraka. Sudovi u RS-u su u dva navrata po tužbi koncesionara protiv Vlade Reublike Srpske presudili da koncesionar bude obeštećen za 70 miliona maraka a da nisu marku uložili. Zar to nije osnov sumnje? Kako je moguće da sudovi tako presuđuju?”, pitao je Borenović.
“Tužilaštvo nema nadležnost da preispituje presude sudova, već samo provjeriti eventualne navode ukoliko se sumnja da su presude posljedica krivičnih djela”, objasnio je Kajganić.
Safet Kešo iz Komisije za borbu protiv korupcije BiH je konstatovao da koncesionar deset godina nije poduzimao ništa i onda je raskinut ugovor. Potom je dva puta tužio Vladu RS-a na domaćim sudovima i dobio presude, koje Vlada ovog eniteta nije izvršavala.
Mariofil Ljubić, bivši državni pravobranilac, koji je bio od početka uključen u ovaj predmet nakon tužbe “Viaducta” protiv BiH, rekao je kako je Vijeće ministara odbilo da im da novac za zastupanje kada je došlo do arbitražnog spora. Ministri iz RS-a, rekao je Ljubić, naveli su da su spremni zastupati troškove finansiranja, nakon čega je usaglašen sporazum s Vijećem ministara i Vladom RS-a. Naveo je kako je ministar Petar Đokić kazao da će entitetska vlada ići na mirno rješavanje i preuzeti zastupanje.
Članovi komisija Predstavničkog doma tokom saslušanja. Foto: Detektor
“Kada je arbitražni postupak započeo, tužitelj [‘Viaduct’] je izrazio stav da ne može snositi troškove i mi smo tražili da se prekine. Tribunal to nije dopustio i shvatili smo da stoji neki fond iza plaćanja troškova postupanja. Nismo to uspjeli saznati ko stoji, iako smo tražili informacije od suda. Nismo bili obaviješteni ni kada je održana glavna rasprava. To je bilo u vrijeme korone i u tako ozbiljnom predmetu održana je online”, rekao je Ljubić.
“Kada je presuda došla do nas, traženo je da podnesemo zahtjev za apelaciju”, pojasnio je.
Naveo je kako su u Pravobranilaštvu smatrali da nema osnova za to, jer nisu nigdje vidjeli da je apelacija u takvim arbitražnim postupcima uspjela, jer Arbitražni sud štiti koncesionare u odnosu na države. Dodao je kako je sama apelacija godišnje koštala pet miliona eura kamate i da je to nepotrebno gubljenje vremena.
“Vlada RS-a dostavila je dopis i rekla da, kada se završi apelacioni postupak, da će ona u roku riješiti ovaj problem. Nije do nas došla nijedna zvanična ponuda, prijedlog za mirno rješavanje spora. Institucije moraju naći način da ovo plate ili postupaju u skladu sa sporazumom, a onda tražiti svoje”, objasnio je Ljubić.
Na pitanja članova Komisije zašto se “Viaduct” pokušava naplatiti nad imovinom Centralne banke i BHANSA-om, a ne nad privrednim subjektima u RS-u, Ljubić je objasnio kako su oni izabrali “najvitalnije institucije u BiH koje im odgovaraju”. Dodao je i kako je bio prijedlog nad izvršenjem nad avionom Vlade RS-a u Crnoj Gori, ali je sud to odbio jer presuda nije priznata u ovoj zemlji.
Borenović je rekao kako je na javno saslušanje bila pozvana Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, koja je opravdala svoje odsustvo i poslala pisani odgovor, ali da Srđan Amidžić, ministar finansija BiH, nije se odazvao na poziv Komisije.
