Na radionici je predstavljena regionalna studija o regulatornom okviru koji uređuje društvene medijske platforme i online medije, kao i o glavnim izazovima u moderiranju i uređivanju informacija od javnog interesa koje su verifikovane na društvenim mrežama na području Zapadnog Balkana i Turske.
Istraživačica Mediacentra Anida Sokol je kazala kako se mediji susreću s raznim problemima, među kojima je pitanje finansiranja, zakonodavstva, pitanja vlasništva medija, kao i političkog uticaja, uz postojanje veoma niskog nivoa pismenosti i povjerenja u medije.
Dodala je da na cijelom Zapadnom Balkanu postoji zabrinutost zbog štetnog sadržaja na internetu, što je dovelo do sve većeg pritiska za strogom kontrolom, uključujući i pozive za blokiranje platformi kao što je TikTok.
Podsjetila je da je ova društvena mreža ukinuta u Albaniji te da postoje pozivi i za njeno uklanjanje u drugim državama, ali da su preporuke da se ne zagovaraju ovako stroge mjere.
Govoreći o zaključcima, navela je da su zakonodavni okviri koji se bave klevetom i dezinformacijama često korišteni za ušutkavanje novinara te da međunarodni standardi, direktive Evropske unije i smjernice UNESCO-a trebaju poslužiti kao vodič za buduće zakonodavne i regulatorne okvire.
Prema preporukama istraživanja koje je urađeno uz podršku UNESCO-vog projekta “Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru”, savezi poput Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja u BiH trebaju se širiti i na druge zemlje Zapadnog Balkana.
“Kada su u pitanju platforme društvenih medija, postoji mnogo preporuka u vezi s njima, ali smatramo da bi trebalo da obezbijede funkcionalnost koja omogućava pružaocima medijskih usluga da deklarišu svoj status, kao što je predviđeno Zakonom o slobodi medija Evropske unije (EMFA)”, rekla je Sokol.
Govoreći o regulisanju govora mržnje i dezinformacijama, Sokol je kazala da iako je u većini zemalja Zapadnog Balkana kleveta dekriminalizovana, i dalje postoje zabrinutosti u vezi sa zloupotrebom zakona o kleveti te podsjetila da je Republika Srpska ponovo kriminalizovala klevetu.
Prezentujući Aneks o BiH, istraživač Amer Džihana je rekao da za društvene i online medije u BiH ne postoji specifičan zakonodavni okvir, ali da postoji niz zakona koji su postavljeni tako da se odnose i na online svijet ili da postepeno uvode i termine koji se direktno vežu za digitalne medije.
“Naši zakoni o kleveti mogu se primjenjivati i za sadržaje koji su u online sferi, mada tu postoji sad i puno nekih izazova s obzirom da zakoni inicijalno i jesu napravljeni za offline sferu”, kazao je on te dodao da krivični zakoni u BiH obuhvataju govor mržnje, prijetnje i krađu identiteta na internetu.
Džihana je rekao da državne institucije trebaju donijeti jasan pravni okvir za online i društvene medije, u skladu s ljudskim pravima, izbjegavati lokalne zakone koji mogu služiti cenzuri pod izgovorom zaštite, te uskladiti i pojasniti definicije govora mržnje i dezinformacija, kao i ojačati mandate Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i Vijeća za štampu.
Predstavljajući Smjernice za upravljanje digitalnim platformama, Joshua Massarenti, regionalni projekt koordinator UNESCO-a u Sarajevu, kazao je da je njihov cilj, između ostalog, zaštititi pravo na slobodu izražavanja, uključujući pristup informacijama i druga ljudska prava te predstaviti sistem upravljanja koji poštuje ljudska prava.
“Vlade trebaju da se suzdrže od nametanja mjera koje sprečavaju ili ometaju pristup opće javnosti informacijama”, rekao je te, predstavljajući okvirne principe, kazao da se regulacija digitalnih platformi treba temeljiti na saradnji i oslanjati na institucije koje imaju dovoljno resursa i ovlasti da ispune svoju misiju.
Istraživačica i zagovornica na teme ljudskih prava i tehnologije Bojana Kostić je tokom prezentacije procjene rizika u vezi s regulisanjem digitalnih platformi i medija u digitalnom okruženju pojasnila kako je poenta bila da sa ekspertima prođe kroz jedan monitoring period od decembra 2024. do maja 2025. i uhvati sve legislativne procese koji se na neki način bave regulacijom platformi u jednom širem kontekstu.
“Cilj je bio da pokušamo da razumijemo koji su to sve rizici koji postoje na institucionalnom i legislativnom nivou”, rekla je.
Govoreći o rizicima, nacionalni ekspert Nasir Muftić je kazao kako u BiH ne postoji nijedan dokument koji spominje pojam “umjetna inteligencija”.
“Ono što mi sigurno nemamo jeste strategija za razvoj umjetne inteligencije, što je dokument koji su usvojile države u regionu. Velika većina država u Evropi ima taj dokument, koji nije nužno važan za pitanje sigurnosti, ali može i za to da bude važan jer govori o strateškom opredjeljenju određene države, govori o ulaganju te države i modifikaciji pravnog okvira”, rekao je.
Muftić je dodao da postoji i rizik od fragmentacije jer su tokom perioda monitoringa uvidjeli da različiti nivoi vlasti pokušavaju usvajati ili raspravljati o politikama koje se preklapaju.
