Penzionisani državni pravobranilac Mlađen Mandić, koji je učestvovao u rješavanju spora između BiH i firme “Viaduct”, objasnio je da je Vlada Republike Srpske zahtijevala da se sklopi sporazum kojim će ona voditi postupak i uplatiti troškove ako izgube slučaj. Naveo je da je znao, čim je vidio tužbu, da BiH odnosno Republika Srpska vrlo loše stoji, te je predložio da se prihvati ponuda za nagodbu, na šta iz RS-a, kako je rekao, nisu pristali, te su rekli da će ga obavještavati o toku postupka.
“Potpuno sam bio isključen iz procesa“, rekao je Mandić i dodao da je tri mjeseca nakon ročišta saznao da je održano videolinkom.
Mandić je na pitanje predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet Mie Karamehić-Abazović rekao da je do presude došlo tako što je, dolaskom Milorada Dodika na vlast u RS-u, entitet raskinuo koncesiju sa “Viaductom” i dao ih elektranama na Vrbasu, a svima je jasno, kako je rekao, da se u slučaju prekidanja ugovora tom licu mora nadoknaditi šteta.
Na pitanje predsjedavajućeg Komisije za borbu protiv korupcije Branislava Borenovića da li smatra da postoje elementi svjesnih radnji da se izbjegne mehanizam mirnog rješavanja spora, Mandić je rekao da se iz ranijih presuda moglo vidjeti da je “Viaduct” bio u pravu, te je rekao da smatra da ignorisanje takvih činjenica nije neznanje, nego bahatost i nebriga.
“Taj dug će vratiti Republika Srpska i narod RS-a na bilo koji način, brzo ili sporo. BiH će naplatiti dug i krajnji potrošač će biti RS jer on mora platiti”, rekao je Mandić.
Državna pravobraniteljica Jelena Cvijetić je rekla da se Pravobranilaštvo obratilo Vladi RS-a sa zahtjevima da izvrše uplatu, na šta nisu dobili odgovor, a na njihove prijedloge, kako je kazala, oglušilo se i Vijeće ministara BiH.
Cvijetić je objasnila da kršenje sporazuma koje je počinio RS nije krivično, te da jedina mogućnost koja postoji trenutno jeste da BiH plati dug, a nakon toga regresnom tužbom tuži RS i traži isplatu novca.
“Svaka druga tužba bi u ovom momentu bila preuranjena”, rekla je Cvijetić.
Navela je da su u toku postupci o izvršenju koji podrazumijevaju da će, ukoliko BiH “Viaductu” ne isplati traženi iznos, biti oduzeta zgrada Centralne banke u Mostaru i Banjoj Luci te blokiran trezor BiH. Na to je, navela je Cvijetić, Pravobranilaštvo uložilo prigovore. Rekla je da su izvršni procesi pokrenuti i pred međunarodnim sudovima, te da Vijeće ministara nije razmatralo informaciju da se u Luxemburgu formira kancelarija kako bi se moglo aktivno reagovati u postupku, a nalogom Suda u Belgiji su blokirana sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA). Svi ti predmeti su, kako je Cvijetić navela, u fazi rješavanja.
Na Borenovićevo pitanje da li Pravobranilaštvo provjerava ko je nosilac računa na koji se treba izvršiti isplata, Cvijetić je objasnila da su uložili prigovore na činjenicu da nije navedeno na koji račun treba da se isplati dug, a Mandić potvrdio da je firma “Viaduct” u stečaju. Na pitanje da li svoje potraživanje “Viaduct” može prebaciti nekom drugom pravnom licu, Cvijetić je potvrdila i rekla da nemaju saznanja da se neko obratio s tim prijedlogom.
