Državni ministar pravde Davor Bunoza je na panelu “Digitalizacija pravosuđa i razvoj integriteta nosilaca pravosudnih funkcija” podsjetio kako su u posljednje dvije godine doneseni propisi, među kojima su Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te Zakon o sprečavanju sukoba interesa na razini institucija BiH.
Dodao je kako je glavni cilj ovih zakona integritet, provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija te članova njihovih porodica. Kazao je kako je u cilju ubrzanja ovih provjera važno koristiti digitalne alate te kako je u ovoj godini krenulo raditi i Povjerenstvo za sukob interesa.
“BiH je složena država, morat će postojati suradnja između općinskih, entitetskih i državnih tijela. Porezna uprava će morati surađivati s VSTV-om, banke će morati surađivati. Budemo li čekali kao što dosad radimo, da to sve ide putem papira, dok zemlje u regionu napreduju, to neće biti dobro”, naveo je.
Prema novom Zakonu o VSTV-u, kako je rekao Bunoza, finansijski izvještaj svakog novog suca i tužioca morat će biti provjeren.
“Ako ne uvedemo digitalizaciju, taj proces će trajati mjesecima, dok se ne prikupe svi papiri”, kazao je te dodao kako je BiH 2006. usvojila Zakon o elektronskom potpisu, ali da je prava rijetkost da se on koristi. Dodao je da je potrebno ovaj zakon prvenstveno uskladiti sa eIDAS direktivama (Elektronska identifikacija, autentifikacija i usluge povjerenja).
V.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho je podsjetila da je ova institucija još 2009. uvela Sistem za automatsko upravljanje predmetima (CMS), “koji puno znači da bi se u javnosti otklonilo mišljenje da se namješta ko će koji predmet suditi”.
“Potrebna je edukacija i sudija i stručnog osoblja u sudovima vezano za korištenje digitalnih uređaja i uopšte za digitalizaciju. Bez kontinuirane edukacije, digitalni alati mogu ostati samo na papiru”, rekla je Kreho te dodala da je Sud BiH jedan od rijetkih koji su uveli i Elektronsku bazu sudskih odluka na sva tri jezika u BiH, kao i na engleskom.
Valerija Galić, potpredsjednica Ustavnog suda BiH, navela je kako je od 2003. angažovana u ovom sudu, koji je tada radio s papirima i nekoliko računara, od kojih neki nisu imali ni internet.
“Vrlo brzo došlo je do naglog povećanja priliva predmeta, s kojima se nismo mogli izboriti na takav način, te okolnosti su natjerale Ustavni sud da vrlo rano počne sa uvođenjem informacijskih tehnologija”, kazala je Galić te dodala kako je mišljenje u Ustavnom sudu da trenutni pravni okvir nije adekvatan.
“Pogotovo da nije detaljno definirano na koji način će se cijela infrastruktura uspostaviti vezano za digitalizaciju u pravosuđu i drugim tijelima koja sarađuju s pravosuđem”, rekla je te dodala da su zbog toga pitanje elektronskog dokumenta, potpisa i komunikacije uredili vlastitim internim aktima.
Bunoza je kazao kako Kraljevina Španjolska, baš kao i BiH, ima složeno društveno uređenje, ali je ipak jedna od najnaprednijih država u Evropi kada je u pitanju digitalizacija pravosuđa.
Za ministra u Ministarstvu predsjedništva, pravde i odnosa s Parlamentom Kraljevine Španjolske Félixa Bolañosa, digitalizacija je nužna i najneophodnija za svaku administraciju.
“Građani ne moraju znati koja je institucija nadležna za šta, ali moraju znati da će one brzo i lako reagovati i to je osnovni razlog zašto je bitno da odradimo digitalizaciju i da dobijemo jednu administraciju koja je agilna i brza, kako bi građani imali brz pristup pravdi”, poručio je.
Pojasnio je da je uvođenje umjetne inteligencije naredna etapa u napretku sudstva i pravosuđa.
