Petak, 6 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Državni ministar pravde Davor Bunoza je na panelu “Digitalizacija pravosuđa i razvoj integriteta nosilaca pravosudnih funkcija” podsjetio kako su u posljednje dvije godine doneseni propisi, među kojima su Izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te Zakon o sprečavanju sukoba interesa na razini institucija BiH.

Dodao je kako je glavni cilj ovih zakona integritet, provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija te članova njihovih porodica. Kazao je kako je u cilju ubrzanja ovih provjera važno koristiti digitalne alate te kako je u ovoj godini krenulo raditi i Povjerenstvo za sukob interesa.

“BiH je složena država, morat će postojati suradnja između općinskih, entitetskih i državnih tijela. Porezna uprava će morati surađivati s VSTV-om, banke će morati surađivati. Budemo li čekali kao što dosad radimo, da to sve ide putem papira, dok zemlje u regionu napreduju, to neće biti dobro”, naveo je.

Prema novom Zakonu o VSTV-u, kako je rekao Bunoza, finansijski izvještaj svakog novog suca i tužioca morat će biti provjeren.

“Ako ne uvedemo digitalizaciju, taj proces će trajati mjesecima, dok se ne prikupe svi papiri”, kazao je te dodao kako je BiH 2006. usvojila Zakon o elektronskom potpisu, ali da je prava rijetkost da se on koristi. Dodao je da je potrebno ovaj zakon prvenstveno uskladiti sa eIDAS direktivama (Elektronska identifikacija, autentifikacija i usluge povjerenja).

V.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho je podsjetila da je ova institucija još 2009. uvela Sistem za automatsko upravljanje predmetima (CMS), “koji puno znači da bi se u javnosti otklonilo mišljenje da se namješta ko će koji predmet suditi”.

“Potrebna je edukacija i sudija i stručnog osoblja u sudovima vezano za korištenje digitalnih uređaja i uopšte za digitalizaciju. Bez kontinuirane edukacije, digitalni alati mogu ostati samo na papiru”, rekla je Kreho te dodala da je Sud BiH jedan od rijetkih koji su uveli i Elektronsku bazu sudskih odluka na sva tri jezika u BiH, kao i na engleskom.

Valerija Galić, potpredsjednica Ustavnog suda BiH, navela je kako je od 2003. angažovana u ovom sudu, koji je tada radio s papirima i nekoliko računara, od kojih neki nisu imali ni internet.

“Vrlo brzo došlo je do naglog povećanja priliva predmeta, s kojima se nismo mogli izboriti na takav način, te okolnosti su natjerale Ustavni sud da vrlo rano počne sa uvođenjem informacijskih tehnologija”, kazala je Galić te dodala kako je mišljenje u Ustavnom sudu da trenutni pravni okvir nije adekvatan.

“Pogotovo da nije detaljno definirano na koji način će se cijela infrastruktura uspostaviti vezano za digitalizaciju u pravosuđu i drugim tijelima koja sarađuju s pravosuđem”, rekla je te dodala da su zbog toga pitanje elektronskog dokumenta, potpisa i komunikacije uredili vlastitim internim aktima.

Bunoza je kazao kako Kraljevina Španjolska, baš kao i BiH, ima složeno društveno uređenje, ali je ipak jedna od najnaprednijih država u Evropi kada je u pitanju digitalizacija pravosuđa.

Za ministra u Ministarstvu predsjedništva, pravde i odnosa s Parlamentom Kraljevine Španjolske Félixa Bolañosa, digitalizacija je nužna i najneophodnija za svaku administraciju.

“Građani ne moraju znati koja je institucija nadležna za šta, ali moraju znati da će one brzo i lako reagovati i to je osnovni razlog zašto je bitno da odradimo digitalizaciju i da dobijemo jednu administraciju koja je agilna i brza, kako bi građani imali brz pristup pravdi”, poručio je.

Pojasnio je da je uvođenje umjetne inteligencije naredna etapa u napretku sudstva i pravosuđa.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Naredne sedmice počinje suđenje za zločine u Srebrenici
    U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice planiran je početak suđenja Milanu Jevtiću, Rajku Čalmiću i Ostoji Perišiću, koji se terete za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice u julu 1995. godine.
    Obilježavanje 32. godišnjice zločina nad hrvatskim zarobljenicima na Bikošima
    Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i služenjem svete mise na Bikošima u Travniku će u nedjelju, 8. juna biti obilježena 32. godišnjica zločina nad hrvatskim zarobljenicima, kada je ubijeno više od 30 osoba.
    Ukinuta oslobađajuća presuda za zločin u Doboju