Novinarka i urednica portala Spin info Sanja Vasković jedna je od prvih novinara protiv kojih je podnesena krivična prijava za klevetu, nakon što je u Republici Srpskoj ona ponovo kriminalizovana prošle godine.
Poziv na saslušanje u policiji dobila je pred kraj radnog vremena, čime joj je ostavljeno malo prostora za reakciju, ali i pravno savjetovanje.
“Policajci su bili, iskreno, malo neprijatni. Ja nisam znala, jer je to za mene prvi put, vjerujte, da se susrećem s policijom i, iskreno, nezgodno je kada dobijete poziv gdje piše da ste vi osumnjičeni za krivično djelo”, kazala je Vasković.
Ona je prijavljena zbog istraživanja koje je objavila o praksi prebacivanja radnica iz jedne firme u drugu kako bi se ostvarili podsticaji od Zavoda za zapošljavanje. Vasković je i godinama ranije, zbog izvještavanja o korupciji i kriminalu u Istočnom Sarajevu, bila meta pritisaka kroz masovne parnične tužbe za klevetu, prijetnje, ucjene, ali i zabrane.
“Rekli su mojoj sestri: ‘Ako tvoja sestra nastavi pisati, možda joj neko zapali auto’, što je zaista strašno i ta je informacija očigledno trebala da dođe do mene. Nekako su generalno sve pokušavali, ali nije uspjelo jer i dalje mislim da je moj posao da postavljam pitanja”, kazala je Vasković.
Sa sličnim pritiscima suočavaju se i drugi novinari i redakcije u Republici Srpskoj koje je Milorad Dodik kroz javna obraćanja označio neprijateljima Republike Srpske. Razlog takvog postupanja novinari vide u pričama koje objavljuju a koje se uglavnom tiču nezakonitosti u poslovanju firmi bliskih Dodiku.
BiH je zemlja Zapadnog Balkana koja je proteklih godina zabilježila najznačajniji pad na Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica. Tako se prošle godine našla na 81. poziciji u odnosu na 2024. godinu, kada je bila na 64. mjestu. Ove godine novinari očekuju mnogo veći pad nakon što je zabilježeno više napada na medijske radnike, ali i usvajanje zakona o stranim agentima u Republici Srpskoj.
Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor
Zakonska oduzimanja slobode i prava novinarima u RS-u
Novinar i urednik Capitala Siniša Vukelić kaže da se Dodikovi pritisci posljednjih mjeseci povećavaju, što je dovelo i do pozivanja građana, na skupu nakon presude, da se obračunaju s novinarima koji pišu protiv njega.
“Kad predsjednik kaže: ‘Narod treba da im sudi’, to znači otvoreni poziv na linč, da novinari u mojoj redakciji, a i u redakciji ostalih kolega koje je spominjao, ne trebaju više da strahuju samo od – kako mi to zovemo – junaka naših priča, od ljudi o kojima pišemo, već bilo koji građanin u ovoj zemlji može se osjetiti pozvanim da uzme pravdu u svoje ruke”, rekao je Vukelić.
Dodik je na skupu nakon prvostepene presude, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, kazao da neće odustati od novinara u RS-u i pozvao građane da se obračunaju s njima.
Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović jedan je od novinara koje je Dodik prozvao na skupu, a koji to vidi kao samo još jedan od alata kako da ih uplaši i spriječi njihovo pisanje o nezakonitostima.
“Cilj je da vas se zastraši, cilj je da prestanete govoriti. Cilj je da se ne osjećate sigurno, i vjerovatno dijelom u tome uspijeva. Jer kad vam prvi čovjek sistema pozove narod da se obračuna s vama, šta to znači, neko kamenovanje, neki linč? Kakva vrsta obračuna to treba da bude? Šta mi treba da tu preživimo i doživimo da bi on bio zadovoljan?”, kazao je Trifunović.
U mjesecima ranije, Dodik je nekoliko puta onemogućio novinarima da postavljaju pitanja na konferencijama za medije i zabranjivao im ulazak na sastanke izuzev onima iz nekoliko medija bliskih vlastima.
Na pitanje novinara Detektora zbog čega mu smetaju novinari, Dodik je rekao da to nije tačno.
“Ja poštujem slobodu medija, poštujem slobodu izražavanja koju vama dam, i želim da imam za sebe, radimo isti posao, vi sa svog stanovišta javni, ja sa svog stanovišta javni. Kao što ima bitangi među političarima, tako ima i među novinarima, i malo većih nego što su političari, to je moje mišljenje. Vama se to ne sviđa pa mislite da nešto ne dam i branim – ne branim ništa”, kazao je Dodik.
Studio Nove BH. Foto: Detektor
Uprkos kritikama stručne javnosti i međunarodnih organizacija, Narodna skupština je na inicijativu Milorada Dodika izmijenila Krivični zakonik Republike Srpske, kojim je kleveta u ovom entitetu postala krivično djelo, što je novinare u RS-u izložilo još jednoj prijetnji, ali i dovelo do autocenzure u nekim redakcijama, smatraju novinari.
“Novi zakon, odnosno Zakon o kriminalizaciji klevete, pa ovaj najavljeni zakon o stranim agentima. Šta će sada biti s tim zakonom, još ne znamo, ali to je nekako dodatni pritisak na rad. Ja moram reći da u mom slučaju apsolutno neće doći do autocenzure, jer to je ono što neko želi”, kazala je Vasković.
Ona kaže da su neki novinari odustali od pisanja o korupciji i kriminalu u RS-u kako bi spriječili moguću tužbu i velike sudske troškove.
Osim kriminalizacije klevete, novinare brine i moguće proglašavanje stranim agentima. Taj model u Rusiji gasi medije i zbog njega novinari moraju bježati iz zemlje. U Republici Srpskoj novinare brine i rad na zakonu o medijima i kako bi on mogao biti zloupotrijebljen.
“Taj ciklus kompilacija zakona ustvari ima samo jedan cilj – da ušutka svaku misao koja se ne slaže s vladajućom, to je jedini cilj svih tih zakona, i ako Ustav Republike Srpske bude usvojen, ja se bojim da će doći do potpunog zatvaranja i ovo malo medija koji se mogu zvati nezavisnim od ove vlasti”, kazao je Trifunović.
Zakon o proglašavanju nevladinih organizacija stranim agentima, koji će, prema mišljenju aktivista i stručnjaka, bitno smanjiti demokratska prava i slobode građana, nekoliko puta se vraćao u fokus vladajućih struktura RS-a, što novinari vide kao pokušaj ucjene.
“On zapravo cilja, s obzirom da će nezadovoljstvo građana biti sve veće i veće, da želi da uguši i posljednju slobodnu riječ u ovoj zemlji, bilo da dolazi od opozicije nezavisnih kritičara, nevladinih organizacija ili ovih nekoliko medija koje možete prebrojati na prste jedne ruke”, kazao je Vukelić.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Foto: Detektor
Od pokušaja uvođenja cenzure do zabrane korištenja ličnih podataka
Istovremeno, situacija ne nazaduje samo u Republici Srpskoj, nedavne izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH, s kojima je javnost bila upoznata tek kada su stavljene na dnevni red, uvodile su zabranu objavljivanja fotografija, spisa i dokumenata lica bez njihovog pristanka, što je medijska zajednica ocijenila kao pokušaj uvođenja cenzure, a o čemu je Detektor već pisao.
“Dosta me podsjetilo i na prijedloge, odnosno izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji također predviđa određene kazne za neovlašteno objavljivanje spisa, dokumenata bez pristanka osobe”, kazala je Anida Sokol, istraživačica u Mediacentru.
Ona je objasnila da bi takva formulacija potpuno zaštitila političare i funkcionere o kojima novinari pišu zbog zloupotrebe javnog novca.
Nakon dva mjeseca, sporni član zakona je izbrisan, ali je izostavljen drugi koji i dalje predstavlja prijetnju novinarima kroz zabranu prikupljanja i obrade ličnih podataka. To zastupnik Admir Čavalić u Parlamentu FBiH vidi kao alat za sprečavanje istraživanja o imovini i radu političara.
“Najviše imamo dobrih primjera upravo o nama političarima, kako bi se propitkivali političari kako su zaradili neki novac, kako imaju nekretnine, pa gdje žive. Pa sjetimo se tekstova o Federalnom parlamentu da je bilo političara koji su iznajmljivali stanove koje dobiju, dakle, za to ste sigurno trebali lične podatke i neku obradu ličnih podataka”, kazao je on.
Nepreciznost koju zakon trenutno ima može dovesti do različite sudske prakse, smatra Ahmet Efenfić, advokat specijaliziran za medijska prava, i objašnjava da zakon ne izuzima novinare od zabrane za prikupljanje i obradu ličnih podataka, niti precizira tretiranje i Zakona o zaštiti ličnih podataka.
“Nije dovoljno precizan i, ako bude usvojen, eventualno u ovakvom tekstu kako je predložen, može ostaviti prostor za različita tumačenja, kako se dolazi, kako se objavljuju, da se primjenjuju samo postupci koji su predviđeni Krivičnim zakonom ili Zakonom o zaštiti ličnih podataka ili eventualno nekim drugim zakonima zato što mislim da piše da se mogu objaviti samo na način propisan zakonom”, kazao je Efendić.
On objašnjava da Zakon o zaštiti ličnih podataka štiti novinare od kažnjavanja pri obradi ličnih podataka za novinarski rad u svrhu javnog interesa i da je bilo važno slično uraditi i u Krivičnom zakonu ili precizirati da se primjenjuju oba zakona ukoliko dođe do postupka.
Zakon je dva puta bio na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, ali je prvi put skinut sa sjednice zbog pritiska javnosti, dok je drugi put sjednica otkazana, zbog čega duže od dva mjeseca čeka na glasanje.
Dok obilježavaju još jedan Dan slobode medija, novinari u BiH oprezno gledaju ka narednoj godini, ali ipak najavljujući da neće odustati.
“Ja sam novinarka i ja želim da se bavim novinarstvom, a ovo sve ostalo što dolazi pored značajno otežava moj posao”, kazala je Vasković.