Zastupnici Parlamenta Federacije danas odlučuju da li će rodno zasnovano ubistvo žena konačno biti uvršteno u Krivični zakon kako bi lakše bilo kažnjivo dugotrajnom kaznom zatvora.
Zastupnica Alma Kratina kaže da su zastupnici koji su radili na zakonu konačno uspjeli da sa nevladinim organizacijama ukažu da je neophodno uvesti rodno zasnovano ubistvo kao posebno krivično djelo.
Sistem konačno prepoznaje krivično djelo koje nastaje obično nakon dugo vremena maltretiranja, svake vrste, fizičkog i psihičkog, a najčešće od najbližih partnera i članova porodice, kaže ona.
“To je poruka koja je vrlo značajna”, kaže Kratina.
“Tako da mislim da ćemo ovim izmjenama i dopunama napraviti u ovom segment jako važan iskorak”, dodaje.
Bosna i Hercegovina je među prvim zemljama ratificirala Istanbulsku konvenciju, međunarodni ugovor za rješavanje nasilja prema ženama kao ozbiljnog kršenja međunarodnog prava, ali su domaći zakoni propustili da predvide oštrije kazne za počinioce.
Hrvatska je nakon ubistva Nizame Hećimović, koje je zbog izravnog prenosa na Instagramu izazvalo brojne reakcije u regionu, uvela teško ubistvo žene kao posebno krivično djelo.
Penzionisana sutkinja Branka Mašić, prva predsjednica Nacionalnog tima za borbu protiv nasilja i obitelji u Hrvatskoj, pojašnjava da novi član jasno određuje motive ubistva.
“Prema definiciji Istanbulske konvencije, rodno zasnovano ubojstvo žene je ubojstvo zato što je žena, žena”, kaže Mašić.
Izmjene zakona u Federaciji inspirisane su onima u Hrvatskoj i tekst je dosta sličan. Mašić objašnjava da je zakon pokušao pomoći tužiocima i sudijama u određivanju kada je ubistvo rodno zasnovano, a u obzir će se uzimati i da je počinjeno prema bliskoj osobi.
“To je širi krug od obitelji. Zato što se tu radi o izvanbračnim drugovima, radi se o usvojitelju, posvojenju, odnosu zajedničkog kućanstva”, pojašnjava ona.
Zakon prepoznaje osobu koju je počinilac već ranije zlostavljao, ranjivu osobu, osobu koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti, ili da je djelo učinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj, ili da postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno zasnovanom nasilju.
Mašić pojašnjava da zavisan može biti neko ekonomski, te je to najčešći primjer zbog čega većina žena ne prijavljuje nasilje, jer smatra da neće imati ekonomsku sigurnost.
Ona dodaje da je prvi put u nekom krivičnom zakonu u BiH definisana žrtva koja je različita od oštećenog.
“Oštećenik je onaj kome je ukraden bicikl i kome je porušena ograda, a žrtva je osoba koja pati, ona je doživjela patnju i to ne samo ona imate i kolerativne žrtve, znači dijelovi obitelji. Zato se kaže da je žrtva uvijek i oštećenik, ali oštećenik uvijek nije žrtva”, pojašnjava ona.
Dubravka Šimonović, UN Woman konsultantica, kaže da je Hrvatska u Krivični zakon uvela definiciju šta je rodno utemeljeno nasilje prema Istanbulskoj konvenciji, pa posebno krivično djelo ubistvo žene.
“Zakon ne koristi termin femicid već teško ubojstvo žene, a djelo naziva u medijima i javnosti femicid”, kaže Šimonović.
Dodaje da se, prema Istanbulskoj konvenciji, ne mora uvesti posebno krivično djelo, ali da takva ubistva žena moraju biti procesuirana kao teška ubistva sa otežavajućim okolnostima.
Profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amila Ždralović smatra da je potrebno kontinuirano raditi na prevenciji bilo kojeg nasilja, ali da taj rad u kontinuitetu mora uključivati različite aktere, što doprinosi izgradnji kulture nenasilja.
“Treba dodati i da je potrebno raditi edukaciji i razvijanju senzibiliteta zaposlenih u nadležnim institucijama”, kaže Ždralović.
Sama prijava rodno zasnovanog nasilja je potreba da se reaguje ozbiljno kako bi se zaštitile žrtve, dodaje ona.
Detektor je ranije pisao o inicijativi udruženja iz Bihaća, Cazina, Sarajeva, Tuzle i Sanskog Mosta, Mostara tokom kampanje “Nećemo umirati u tišini”.
Nejra Rakovac, koordinatorica projekta iz “Glasa žena” Bihać, kazala je da su zadovoljni i da će femicid prvi put biti regulisan kao rodno zasnovano ubistvo. Nakon izmjena nastavit će svoju kampanju.
“To su edukacije sudija, tužilaca, policijskih službenika za provođenje, jer je to novo krivično djelo. Mi znamo da smo imali otpor, najviše iz pravosudne zajednice, da će to biti teško dokazivo, teško provodivo, zbog toga ćemo nakon juna nastaviti s aktivnostima”, kaže Rakovac.
Aldijana Trbonja Tule, predsjednica Inicijative građana i građanski Mostara, kaže da je ovo rezultat napora nevladinih organizacija, s posebnim fokusom na femicid zbog velikog broja brutalnih ubistava žena.
“Nevladine organizacije će uvijek insistirati na tom pojmu femicid i koristit će taj pojam femicid u realnom diskursu, ali ukoliko pravosudni organi budu postupili onako kako je zakonom propisano i budu izricali ovolike kazne koje su propisane, zakon će tek tada imati svoj smisao i dat će rezultat”, kaže Trbonja Tule.
Predsjednica udruženja “Ženska vizija” iz Tuzle Amela Hajvaz kaže da država počinje prepoznavati težinu zločina koji su se prethodno nazivali nesretnim slučajevima, porodičnim tragedijama, individualnim krizama.
“Nažalost, Tuzlanski kanton pamti brojne slučajeve brutalnih ubistava žena. Ovaj zakon je prvi institucionalni glas koji kaže: Nasilje nad ženama je ozbiljan društveni problem i biće tretirano kao najteži oblik kaznenog djela. Ovo jeste korak naprijed – ali nije dovoljan ako ostane samo mrtvo slovo na papiru”, kaže Hajvaz.
U zemljama Evrope postoje sudovi koji su specijalizovani za nasilje, a u regiji Hrvatska i Sjeverna Makedonija imaju odjele za slučajeve porodičnog nasilja kao i za maloljetnike, čiji su tužioci i sudije specijalizovani za takva djela, što sagovornici Detektora priželjkuju u budućnosti i u BiH.