Kontić je u uvodnom govoru rekao da novinari i javnost u regiji nedovoljno poznaju koliko su strani reporteri doprinijeli da istina o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije dospije do svjetske javnosti.
“Nakon skoro 50 godina profesionalnog rada, konačno sam shvatio da je novinarstvo uzvišena profesija kad se nalazi u rukama talentovanih i posvećenih pojedinaca. To je, ukratko, poenta ovog serijala”, rekao je Kontić.
Prva epizoda serijala govori o razlozima zbog kojih su se novinari odazvali pozivu suda, dok drugi, treći, četvrti i peti nastavak prikazuju zločine počinjene u Vukovaru, Sarajevu, Srebrenici, Mostaru, Grabovici, Ahmićima i Bosanskoj krajini. Posljednja epizoda posvećena je novinarima i njihovoj profesiji.
Nakon serijala je razgovarano o iskustvu prikupljanja, obradi i korištenju dokumenata iz rata, načinima uspostave arhiva, prikupljanju materijala i njihovoj važnosti.
Voditelj digitalnog arhiva štampe Infobiro Dragan Golubović rekao je da serijal svjedoči o ulozi novinara u procesuiranju ratnih zločina.
“Ona nije bila presudna, ali jeste značajna, kao i uloga bilo kojeg drugog svjedoka koji se pojavio u sudnici u Haagu”, rekao je Golubović.
Istakao je da u Infobirou od 1997. postoji arhiv ratne štampe čiji je sadržaj besplatan i sada obuhvata oko 70 posto ukupne štampe koja je od 1992. do 1995. izlazila u BiH.
“Radili smo puno, onako kako je jedino moguće – na terenu. Postalo je nezahvalan posao na teritoriji Republike Srpske, pa smo angažovali lokalne ljude”, kazao je.
Arijana Saračević Helać, novinarka i autorica dokumentarnih filmova, ističe važnost arhiva, ali i serijala jer “dokumentarni film živi vječno”. Trideset godina nakon rata, kaže, tek sada se shvata kolika je vrijednost arhivskog materijala.
“Arhiv nikada ne počinje kao arhiv – on počinje kao bilješka, kao traka u kameri, kao zabilježen pogled… kao krik s prve linije”, rekla je ona i dodala da je arhiv temelj dokumentarnih filmova.
Suada Kapić, jedna od osnivačica i članica FAMA Tima – FAMA metodologija i FAMA arhivska kolekcija, ispričala je da su 1996. i 1997. godine uradili hronologiju opsade Sarajeva i 1.600 intervjua s građanima Sarajeva, čiji značaj se danas tek prepoznaje.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić govorio je o Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH.
“Ideja za stvaranje baze se desila kao nastojanje da BIRN kroz svoje iskustvo praćenja suđenja za ratne zločine i procesa tranzicijske pravde u određenoj mjeri unaprijedi obrazovni sistem”, rekao je.
Istakao je važnost Baze u vremenu kada je negiranje i relativiziranje ratnih zločina sve učestalije.
