Dvije sedmice nije bilo poznato koji nacrt zakona su usvojili državni ministri jer nije bio javno objavljen, ali i u usvojenom tekstu, kao i u onima o kojima se ranije raspravljalo, propisuje se da sastav VSTV-a treba odražavati ustavnu strukturu BiH – pri čemu u Vijeću moraju biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda ostalih, uz obavezno prisustvo najmanje osam članova jednog spola.
Nakon što su usvojili zakon sa ovim principom, Vijeće ministara predložilo je da se uputi u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku, uz obrazloženje da se nalazi među ključnim prioritetima koje BiH treba ispuniti u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Predviđeno je da Vijeće, prije objavljivanja javnog poziva, žrijebom odredi institucije iz kojih će se birati članovi, a sam postupak bit će regulisan posebnim pravilnikom.
Ivana Korajlić. Foto: Detektor
U Transparency Internationalu u BiH kažu da bi zakonom trebali biti definisani svi relevantni kriteriji i postupci za imenovanje članova Vijeća, odnosno da se onemogući da etnička i rodna raspodjela budu određene podzakonskim aktima. Smatraju da bi to osiguralo veću pravnu sigurnost, stabilnost i transparentnost, te smanjilo mogućnost neprimjerenog uticaja kroz izmjene podzakonskih akata.
“Još smo i ranije imali preporuke da se ne ostavlja na sam poslovnik i pravilnik toliko stvari da bude definisano, već da se preciziraju zakonom što je više moguće“, smatra izvršna direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić.
Sukob interesa članova Vijeća se ostavlja pravilniku, a nije uopšte definisan, dodaje ona.
“Masa stvari proceduralnih i suštinskih treba da stoje u zakonu, a predviđene su da se poslovnikom i pravilnikom definišu“, dodaje Korajlić.
Državni ministar pravde Davor Bunoza u razgovoru za Detektor kaže da je prijedlog minimalnih nacionalnih kvota bio prijedlog VSTV-a koji je je Ministarstvo prihvatilo.
“Uputa Venecijanske komisije jeste da u novom zakonu o VSTV-u se vodimo prije svega strukom, poštujući sve različitosti BiH – etničke, regionalne i spolne. U suštini, Venecijanska komisija nije protiv minimalnih nacionalnih kvota, ali predlažu prijelazna rješenja, osim ako sastav VSTV-a i pravosudnih institucija, kada govorimo o zastupljenosti naroda, nije ostvaren prirodnim putem”, kaže Bunoza.
Problemom smatra to što, i prema trenutnom Zakonu o VSTV-u koji propisuje poštivanje konstitutivnosti naroda, nije ostvaren balans zastupljenosti naroda u ključnim pravosudnim institucijama u skladu sa Ustavom BiH.
“Na nama je da nađemo rješenje da pravosudna tijela odražavaju sve različitosti BiH, ali da pri tome struka bude prvi i najvažniji kriterij za odabir nositelja pravosudnih funkcija”, objašnjava Bunoza.
Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine. Foto: VSTV BiH
Ali dio civilnog društva i stručnjaka smatra da se previše pažnje posvetilo etničkoj pripadnosti u odnosu na stručnost. Korajlić je ranije kazala da misli da se novim tekstom zadržava etnička podjela, pa čak i prave podjele prema regionima.
“Opet ostavljaju odredbe koje determinišu u startu etničku pripadnost za određene pozicije, a s time smo znali kako se manipuliše u prethodnom periodu“, kazala je Korajlić.
Venecijanska komisija je 18. marta dostavila mišljenje u kojem su ukazali na problem etničkih kvota u izboru članova VSTV-a.
“Kodifikovanje takvog ‘principa’ rizikuje jačanje etničkog pristupa, a ne postepeno ukidanje. Komisija želi pojasniti da ‘postepeno ukidanje’ znači da bi krajnji cilj trebao biti da etnička pripadnost više nije relevantan faktor u imenovanju članova VSTV-a”, navodi se u mišljenju.
Zbog specifičnosti BiH, iz Venecijanske komisije su naveli da bi se mogla uvesti tranzicijska faza koja bi sadržala klauzulu o prestanku trajanja takvog principa izbora članova VSTV-a, ali i činjenicu da se državne vlasti protive pristupu Komisije i insistiraju na neophodnosti održavanja oblika proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić ranije je rekao da se slaže s mišljenjem Venecijanske komisije koja navodi da bi ukidanje etničkog ključa pri izboru članova Vijeća trebao biti jedan od glavnih ciljeva novog zakona o VSTV-u.
On sada nije želio komentarisati Prijedlog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri. Za Detektor je kratko rekao da je na dnevnom redu sjednice VSTV-a tačka tokom koje će raspravljati o zakonu.
“Određene sugestije Vijeća su usvojene, ali većina nije. Planirali smo razmotriti sve stvari za koje Vijeće i dalje smatra da ih treba mijenjati”, kaže Bogunić.
Sjednica se održava danas, a na dnevnom redu je tačka Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
Sjednica Vijeća ministara BiH. Foto: Vijeće ministara BiH
Iz Vijeća se ne slažu ni sa odlukom da se žrijebom prije objavljivanja javnog poziva odrede institucije iz kojih će se, izborom članova VSTV-a, osigurati provedba etničke i spolne zastupljenosti.
U zakonu se navodi da u postupku žrijebanja VSTV formira komisiju u čijem sastavu su predstavnici Vijeća, Ministarstva pravde BiH, entitetskih ministarstava pravde i pravosudne komisije Brčko distrikta.
“Vijeće cijeni da odluka o načinu implementacije pravila o nacionalnom i spolnom sastavu ne treba biti prepuštena žrijebu, već je treba donositi Vijeće na osnovu parametara koji će osigurati rotaciju institucija iz kojih se implementira pravilo”, navodi se u mišljenju VSTV-a.
Prema navodima Ministarstva pravde BiH, novi zakon je usklađen s evropskim standardima u pogledu sastava i izbora članova VSTV-a, a donosi i unapređenja u sistemu imenovanja, napredovanja, ocjenjivanja rada, disciplinske odgovornosti, sukoba interesa i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Također, uveden je pravni lijek protiv svih konačnih odluka VSTV-a.
Bunoza kaže da je iz mišljenja Venecijanske komisije prihvaćeno dosta sugestija koje su imale za cilj veću nezavisnost pravosuđa, transparentnost, odgovornost, ali i pravednije postupanje prema nosiocima pravosudnih funkcija u smislu napredovanja prema zaslugama.
“Da osiguramo ustavni položaj VSTV-a, ili pak da osiguramo veći stupanj provjere za članove koje bira Parlament, odnosno Vijeće ministara, nismo prihvatili”, kaže Bunoza.
Prema njegovim riječima, razlog za to je što su neke sugestije još uvijek neprovedive, a dio smatraju neosnovanim.
“U Prijedlogu zakona o VSTV-u, od 20 članova samo dva člana će biti imenovana od strane ‘politike’, dakle deset posto. Takav primjer u EU skoro i da ne postoji, jer u drugim zemljama od 30 do 100 posto članova se biraju od strane političkih tijela, parlamenta, vlada, ili su čak političari ujedno i članovi VSTV-a”, kaže Bunoza u razgovoru za Detektor, kao i da su tražili obrazloženje od Venecijanske komisije, ali im nisu odgovorili.
Osim plenarne sjednice Vijeća, novim zakonom uvodi se sudski i tužilački odjel, što je, prema riječima Bunoze, bio i prijedlog Venecijanske komisije.
“Cilj je da velik značaj prilikom odabira tužitelja ima tužiteljski odjel, a isto tako kad se imenuje sudac, da velik značaj u odabiru ima sudski odjel. Cilj je dati veći značaj struci”, kaže Bunoza.
U praksi bi to, kako kaže, značilo da prilikom odabira tužioca mora postojati i podrška onih članova VSTV-a koji su izabrani ispred tužilaštava, i obrnuto kada se radi o sucima i sudskom odjelu.
Parlament i Vijeće ministara BiH. Foto: Detektor
Jedna od važnih odredbi zakona odnosi se na obavezu sudija i tužilaca da dostavljaju početni i godišnji izvještaj o imovini i interesima. Ovi izvještaji uključuju podatke o prihodima, obavezama, troškovima i garancijama – ne samo za nosioce pravosudnih funkcija, već i njihove bračne ili vanbračne partnere, malodobnu djecu te osobe s kojima žive u zajedničkom domaćinstvu.
Definisan je i cilj ocjenjivanja sudija i tužilaca, usmjeren na unapređenje kvaliteta pravosudnog sistema, jačanje odgovornosti i povećanje povjerenja građana. Naglašeno je da ocjenjivanje nije mehanizam kažnjavanja, već alat za poboljšanje rada pravosudnih institucija. Sudije i tužioci će se ocjenjivati jednom u tri godine, dok će predsjednici sudova, glavni tužioci i njihovi zamjenici biti ocijenjeni po isteku treće godine mandata.
U slučaju negativne ocjene rada, predsjednici sudova i glavni tužioci bit će obavezni izraditi plan mjera za poboljšanje učinka, koji će zatim biti dostavljen Vijeću.
“Propisane su smjene za članstvo u VSTV-u, povećali smo broj članova za dvoje sudaca i dvoje tužitelja. Napominjem da smo u ranije usvojenim izmjenama i dopunama propisali mogućnost efektivnog pravnog lijeka za nositelje pravosudnih funkcija i kandidate koji sudjeluju u natječajima”, kaže Bunoza.
Ovom verzijom zakona, izbor predsjednika reguliše se poslovnikom, a ne zakonom kako bi, prema mišljenju Korajlić, trebalo.
Ona je ranije za Detektor rekla da se time otvara mogućnost da se kroz podzakonske akte vrše izmjene koje mogu uticati na ravnotežu i nezavisnost Vijeća, te da ovakav pristup može dovesti do situacija gdje kriteriji – poput etničke pripadnosti ili roda – postaju ključni faktori pri imenovanju.