Kovačević je tokom rata bilježio svakodnevni život djece koja su odrastala usred sukoba, da bi ih decenijama kasnije ponovo sreo, sada kao odrasle ljude, i zabilježio nove fotografije koje prikazuju njihove sadašnje živote i različite puteve kojima su krenuli. Ove fotografije svjedoče o otpornosti, promjeni i protoku vremena.
“Ovo mi je posebno, u ratu su neko osvježenje za nas bili, sve neke probleme imaš i vidiš njih onako nevine, naivne, malene, i sad kad ih vidim ovako, onda je to sasvim pozitivna priča i suštini više vidimo život na njima nego da pričamo o tužnim stvarima“, govori.
On je objasnio da je fotografisao osobe koje privatno poznaje i da mu zbog toga nije bilo teško ponovo doći do osoba s ratnih fotografija, a za koje kaže da su postali uspješni odrasli ljudi koji se bave muzikom, naukom i humanitarnim radom.
“Mi smo malo specifični, imamo i nekih nostalgičnih momenata jer smo bili vezani jedni za druge uz sve ružne stvari koje su se dešavale, i kad sam radio, jer svaku fotografiju ručno u razvijaču i svaku moram vidjeti, probu napraviti, vidjeti svaki detaljčić i naravno da je dio mene, to je toliko familijarno za mene,“, objašnjava Kovačević.
Direktor Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović navodi da je Muzej za osam godina rada kontinuirano dokumentirao hiljade artefakata i uspomena na odrastanje u ratu, koje su kroz medije i edukacije prikazali građanima svih uzrasta.
“Napravili smo jednu kolekciju koja je jedinstvena u svijetu – preko šest hiljada eksponata iz 20 različitih ratova. To je jedino mjesto na svijetu gdje na jednom mjestu možete vidjeti nešto iz Ukrajine, Palestine, Bosne, Mijanmara, tako da kolekcija postaje kulturno globalno naslijeđe, i mi smo ponosni na taj rad i to je rad koji je uvijek u toku i nastavlja da se širi svakodnevno, tako da je to u srcu rada Muzeja“, kaže Halilović.
On je posebno istakao važnost edukacija i saradnje s mladim ljudima kroz rad sa preko stotinu škola i univerziteta u BiH i svijetu, naglašavajući da promjenu koju vidi kod njih najbolje održava važnost Muzeja.
“Posebno nam je važno i s obzirom na situaciju u našoj zemlji, a svi znamo kakva je ona kad je mir u pitanju i koliko je mir ovdje ugrožen svakodnevno, da imamo nastavnike i škole iz cijele BiH koji dolaze u Muzej, posjećuju i koriste naše materijale u svojim učionicama“, rekao je on, dodajući da samo ove godine obučavaju 200 edukatora koji će raditi s mladim ljudima.
Prema njemu, za Muzej je važan svako ko se bavi kulturom sjećanja, posebno ističući rad Kovačevića Strašnog i njegov odnos prema Sarajevu, naglašavajući da su zahvalni na mogućnosti da sarađuju s njim povodom rođendana.
“Mislim da je Milomirov rad, ne samo da je od presudnog značaja za dokumentaciju onoga što se dešavalo u Sarajevu tokom opsade, već za mene lično jedan snažan primjer na koji način jedan umjetnik može srasti sa svojim gradom i postati nekako nerazdvojiv. Mislim da je sudbina Sarajeva nerazdvojiva od sudbine Milomira i obrnuto“, kaže Halilović.
Sarajevski fotograf Milomir Kovačević Strašni svojim objektivom bilježi duh grada još od kasnih sedamdesetih godina, a kao fotoreporter je zabilježio svakodnevicu opkoljenog Sarajeva, svjedočeći i njegovoj patnji i snazi. Od preseljenja u Pariz 1995. godine, nastavio je svoj fotografski rad, a dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su prestižna francuska titula Viteza reda umjetnosti i književnosti, te Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva.
“Ovo je jako bitno, od najmanjih do najvećih trebali bi doći da pogledaju, da vide da je život na kraju ipak taj koji je isplivao i pobijedio sve ostalo”, poručio je Kovačević Strašni i pozvao građane Sarajeva da pogledaju izložbu.
Izložba će biti otvorena od 29. marta do 3. aprila u Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a povodom rođendana će ulaz u Muzej ratnog djetinjstva biti besplatan 29. i 30. marta.
