Ulice Kišnjeva užurbane su unatoč niskim temperaturama, dok brojni građani svakodnevicom moldavske prijestolnice skrivaju zabrinutost za budućnost zemlje. Nedavno završeni predsjednički izbori, referendum o EU, kao i kriza sa gasom, pokazali su koliko je jak ruski uticaj u ovoj zemlji, a preovladava osjećaj stručnjaka da borba za demokratiju tek počinje, jer ih ove jeseni očekuju ključni parlamentarni izbori.
“Imali smo kampanje na televiziji, stotine Telegram i TikTok kanala, Facebook stranica, ali i lokalnih političara koji su svakodnevno lagali o EU i europskim vrijednostima”, kaže Mihai Avasiloaie dok s njim u centru Kišnjeva u februaru 2025. razgovaramo o burnom završetku prethodne godine.
Njegova organizacija StopFals se bavi analizom moldavskog javnog prostora i zabilježila je brojne poruke koje su ciljale ljudske emocije i strahove. Sve kako bi osujetili referendum na kojem su se Moldavci izjašnjavali o tome žele li da njihova zemlja ostane na putu ka EU.
“Koristili su mnogo eskalacijskih kanala. Neke od lažnih vijesti su stigle i do glavnih medija, a neke su izgovorili političari – lokalni i oni u Moskvi. Ali to je svakog dana širenje istih narativa koji, zanimljivo, prate veoma pažljivo dešavanja u zemlji”, dodaje Avasiloaie.
Upravo zbog ovih taktika, smatraju u Kišnjevu, ruska propaganda uspjela je pretvoriti referendum o budućnosti zemlje u bitku za odbranu demokratije.
A rusko naslijeđe moguće je vidjeti i na svakom koraku u šetnji glavnim gradom zemlje. Taksiji kojim se vozimo do narednog sagovornika na sebi nose oznake YandexGo – ruske međunarodne korporacije specijalizirane za upravljanje internet servisima, a gotovo svi taksisti ne govore niti jedan jezik osim ruskog. Neobično im je kada čuju bosanski jezik, vrlo sličan njihovom, te se jako brzo zainteresiraju za našu posjetu Kišnjevu.
Ulice Kišnjeva. Foto: Detektor
Nadomak jezera Valea Morilor, u trošnom dvorištu koje više podsjeća na porodičnu kuću nego kancelarije, srećemo Andreia Curaraua iz organizacije WatchDog koja se bavi izgradnjom otpornosti na dezinformacije i manipulativne poruke. On kaže da je sasvim jasno da su u moldavske medije prodrli ruski novac, uticaj i govornici, čiji cilj je vratiti Moldaviju u ruski zagrljaj nakon što je ova zemlja, kao i BiH, prošle godine otvorila pristupne pregovore sa EU.
“Nema sedmice u kojoj nas glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zaharova ne pomene. Prošle sedmice su proizveli 700 vijesti u ruskim medijima o Moldaviji. Zamislite, za tako malu zemlju. Jer ljudi vjeruju tim medijima, a često ih prati i naša dijaspora”, dodaje Curarau.
Proruski akteri u zemlji shvatili su da ne mogu odmah proizvesti pozitivan imidž za Rusiju, pa su odustali od pokušavanja i fokusirali se na kratkoročne akcije kroz kritikovanje vlasti i EU, fabriciranje priča o izbjeglicama iz Ukrajine koje žele sve besplatno u njihovoj zemlji. A onda su i nedavna poskupljenja namirnica i goriva koristili kako bi okrivili Ukrajinu da je započela rat i da Rusija zapravo nije loša strana te priče.
“I kad god vidite da je popularan razgovor o nekom govoru mržnje, društvenom problemu, možete vidjeti neku vrstu ruskog uticaja iza tog. Jer često isti Telegram kanali šire vijesti svojoj publici, a zatim to dijele na TikTok, Facebook i druge mreže”, ističe Curarau.
Strah od prelivanja rata iz Ukrajine na teritoriju Moldavije dodatno je povećan zbog stalne prijetnje iz Transnistrije, marionetske autonomne proruske regije na istoku zemlje. Upravo ovaj posebni entitet, na čijim granicama se šetaju naoružani ruski vojnici, jedno je od najmoćnijih oružja ruske propagande u zemlji u pokušaju njenog udaljavanja od NATO-a i EU, ali i održavanja tenzija.
Granica Republike Moldavije i Transnistrije. Foto: Detektor
Lilia Cravcenco-Zaharia, izvršna direktorica Transparency Internationala Moldavije, vjeruje da su upravo dezinformacijske kampanje dovele do dubokih podjela u zemlji, te da je omjer proevropskih i proruskih snaga otprilike podjednak. Zbog toga je pesimistična jer je tokom ključnog referenduma samo dijaspora pomogla njenoj domovini da ostane na EU putu.
“Sada imamo energetsku krizu iz Transnistrije i mnogi ljudi, pogotovo iz naselja dalje od Kišnjeva, vjeruju da su Evropa i Amerikanci napravili ovu krizu i čekaju Rusku Federaciju da nam pomogne i spasi nas”, dodaje Cravceno-Zaharia.
Za nju su situacije u BiH i Moldaviji izrazito slične, zbog postojanja velikog broja mitova i lažnih vijesti o tome šta EU donosi ovim zemljama, a za to najviše krivi nedovoljan nivo obrazovanosti i nizak stepen medijske pismenosti u društvu.
“Postoji mnogo mitova da će Evropa dovesti homoseksualce, da će ukinuti neke zakone, čak i da će zabraniti da pričate maternjim jezikom. I onda političari i javne osobe idu od naselja do naselja i plaše ljude o gejevima ili o NATO-u sa svim ovim zavjerama”, kaže Cravcenko-Zaharia.
Upravo su članovi manjinskih zajednica, poput LGBT, jedni od onih koji najviše osjećaju posljedice dezinformacija i propagande. Angelica Frolov iz organizacije Genderdoc-M, s kojom razgovaramo u posebno osiguranoj kući na samom obodu Kišnjeva, kaže da su danas članovi ove zajednice iskorišteni kao unutrašnji neprijatelj.
“Plaše ljude o tome da će doći LGBT čudovišta koja će im oduzeti djecu, uništiti porodice. I onda uplašeni ljudi naravno glasaju za one koji šire takve glasine, a njima je to potrebno jer je to najlakši način kako doći do javnog novca”, priča Angelica.
Angelica Frolov. Foto: Detektor
Osiguranje koje koristi njena organizacija jasno pokazuje da prijetnje članovima organizacije nisu samo poruke kojima strane agenture plaše građane Moldavije. Kuća u kojoj se nalaze kancelarije njene organizacije na sebi ima istaknuta obilježja LGBT zajednice, pa se u nju ulazi kroz široka metalna vrata kroz koja nije moguće proći bez najave.
Usred tenzija zbog proevropskog referenduma, uz redovan govor mržnje na internetu, ova zajednica postala je žrtva i šire kampanje lažnih dojava o bombama. Festival koji su organizovali gotovo je otkazan nakon dojave, zbog čega su u posljednjem trenutku morali pronaći novu lokaciju i povećati osiguranje učesnika. Za takve akcije Angelica optužuje Rusiju i njen informacijski rat.
“To je prvi put da se desi takvo nešto, ali bilo je prije samog referenduma. Zato mislim da su to oni i da su privlačili pažnju na LGBT organizacije, kako bi ih iskoristili protiv integracije Moldavije u EU”, dodaje ona.
No, oni nisu jedina organizacija koja se suočila s lažnim dojavama. Baš kao i u BiH, prošle godine žrtve lažnih dojava bombi bile su škole, sudovi, kao i aerodrom u Kišnjevu.
Prekoputa nacionalne biblioteke u Moldaviji srećemo se s Mihaiem Lupascuom, direktorom državne agencije za cyber sigurnost. Iako bi njegova agencija trebala da se bavi odbranom tehnologija i budućnosti, njihove kancelarije nalaze se u starijoj zgradi sa socijalističkim izgledom, čija unutrašnjost podsjeća na bunker.
Dok se šetamo polumračnim hodnikom, Mihai nam priča kako su se prije nekoliko mjeseci suočavali s lažnim e-mail računima koji su korišteni da zatrpavaju policijske agencije lažnim dojavama bombi i uzaludnim provjeravanjem praznih zgrada.
“To vidimo kao mehanizme koji povećavaju pritisak na društvo i pokušavaju kreirati društveni nemir i anksioznost, kako bi se povećala tenzija među građanima koji su pogođeni dojavama”, kaže Lupascu.
Oni nisu uspjeli otkriti motive, ali vjeruju da su u nekim slučajevima to bili odgađanje ročišta u važnim pravosudnim procesima ili samo stvaranje haosa. Za njega su dojave samo jedan od alata iz svijeta cyber prijetnji koji Rusija koristi u Moldaviji. Mnogo češće bilježe cyber napade koji su usmjereni protiv državnih institucija i čiji broj je porastao od trenutka kada je država krenula u pregovore s EU, što naziva hibridnim ratom.
Centar Kišnjeva okupan je EU bojama, ali građani i dalje osjećaju težak vjetar ruskog utjecaja. Foto. Detektor
Najčešći napadi su politički motivisani DDoS napadi koje hakeri koriste za ciljanje vlasti i stvaranja nepovjerenja u institucije, posebno šireći poruke o posljedicama o napadima putem društvenih mreža.
“I kada se napad desi, fotografija koja pokazuje da je neki sistem vlasti nedostupan odmah počinje kružiti na Telegram kanalima grupa za koje je poznato da ih podržava Rusija. Dakle, mi znamo ko su napadači jer oni to ni ne kriju”, pojašnjava Lupascu.
Osim toga, protekle godine zabilježili su i nekoliko velikih “hakuj i objavi” napada, od kojih se jedan dogodio u vrijeme predsjedničkih izbora, kada su napadnuti e-mailovi svih članova i zaposlenika parlamenta, a zatim i objavljeni svi njihovi podaci.
Za njega je zbog ovakvih prijetnji važno da se Moldavija primakne evropskim zakonima o cyber sigurnosti. Očekuje i konkretne korake u zaštiti kritične infrastrukture. A važnost što bržeg uključivanja u EU tokove ističu i drugi sagovornici, koji navode da je to prelomni trenutak koji će odrediti sudbinu Moldavije, ali i svih drugih zemalja koje se pokušavaju pridružiti Uniji, poput BiH.
“Mislim da je jako važno da naše vlasti prate ruske aktivnosti ovdje, jer mislim da će najveća bitka biti ove godine, tokom parlamentarnih izbora, jer su prošlogodišnji izbori bili samo mali okršaj”, navodi Cravcenco-Zaharia.
U gradu čiji su centar, ulice, ali i sve institucije ukrašeni zastavama Evropske unije zabrinutost, poput zle slutnje, raste svakodnevno. Građani, posebno oni koji svoju budućnost vide u napretku i pristupanju Uniji, strahuju da će jednog jutra, kao i Ukrajinci, na ulicama svojih gradova vidjeti rusku vojsku ili vlast u parlamentu.
S tim se slažu i stručnjaci iz WatchDog-a koji u novim provokacijama, protestima, ali i neotkrivenim agentima ruske propagande vide najveću prijetnju budućnosti. Zbog toga savjetuju svojim, ali i vlastima zemalja koje su nedavno načele svoj evropski put, poput BiH, da istraže sve svoje ranjivosti i što prije se suoče s njima, jer je to ono što će biti iskorišteno protiv njih.
“Nikada nemojte misliti da Rusija neće nešto učiniti, jer uvijek smo mislili da su proračunati, da mnogo razmišljaju o planovima. Ali nakon Ukrajine, sve je moguće. Napravit će čak i zbunjujuće stvari, samo im je bitno da stvore haos i ostvare svoj uticaj”, kaže Curarau.
