Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je u obraćanju medijima kazala da je sjednicu zakazala zbog “ukupne sigurnosne i političke situacije“, te činjenice da je dobila prijedlog za razrješenje direktora SIPA-e Darka Ćuluma na lični zahtjev.
Darko Ćulum je u utorak podnio ostavku na mjesto direktora SIPA-e, a razrješenje dužnosti može potvrditi samo Vijeće ministara.
Kiršto je navela da Ćulumov zahtjev nije hitne prirode.
“Naša odgovornost je bila prije svega da sagledamo stanje stvari, da vidimo kako i na koji način postupati odgovorno kako bi SIPA normalno funkcionirala, zbog situacije i jer u SIPA-i nemamo zamjenika. (…) Naravno da je tačka sadržavala i prijedlog razrješenja i prijedlog imenovanja direktora SIPA-e“, rekla je Krišto.
Ona je dodala da za takvo što nije postojala politička volja ministara Srđana Amidžića i Staše Košarca.
“Kada sam otvorila dnevni red i kada sam ga pokušala objasniti, insistirali su samo da na dnevnom redu bude tačka o prijedlogu o razrješenju. A radi podsjećanja – kada je u pitanju bilo razrješenje zamjenika direktora Zorana Galića, procedura razrješenja je trajala tri mjeseca“, rekla je Krišto i dodala da je ministre Amidžića i Košarca pozvala na odgovornost.
Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, nadovezao se na izjavu predsjedavajuće Krišto i rekao da je u okviru tačke dnevnog reda bila pripremljena informacija o stanju u SIPA-i, kao i prijedlozi mjera. Potom je objasnio Ćulumov status.
“On je ovlaštenje prenio za signiranje pošte i dijelom za operativne stvari. Sve dok se ne razriješi na Vijeću, Ćulum ima sva svoja ovlaštenja i ona su validna“, zaključio je Bošnjak.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac je rekao da je njegov i stav kolege Amidžića bio da “ne razmatraju informaciju jer SIPA nije ustavna kategorija“.
“Jedino što je jasno je da je u ovom slučaju trebalo razriješiti direktora i to smo ponudili kao jedinu tačku dnevnog reda, a ne informacije. (…) Naš cilj je da SIPA-e nema nikako, a ne da nema direktora SIPA-e“, rekao je Košarac.
U Republici Srpskoj je početkom marta na snagu stupio zakon koji zabranjuje rad SIPA-e u ovom entitetu, a koji je usvojen nakon prvostepene presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora, te mu je izrečena mjera šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika.
Naknadno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ove zakone privremeno stavio van snage.
Košarac je rekao da on i Amidžić u Vijeću ministara provode politiku RS-a i “u ime Republike Srpske iznose političke stavove“.
“Želim da napomenem da smo više puta ukazivali na potrebu da razgovaramo s partnerima iz FBiH o odlukama i kretanjima van ustavnih institucija. Odgovora nije bilo. (…) Nas ne interesuje, eto Federacije, eto i SIPA-e i do mile volje. SIPA nema nikakva djelovanja u RS-u i ona nas ne interesuje“, zaključio je Košarac.
Tužilaštvo BiH je 6. marta u saopštenju za javnost navelo da od decembra 2024. godine provode istražne radnje zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Od tada do danas se nisu izjašnjavali o predmetu za koji je SIPA potvrdila medijima da je zatražena asistencija za privođenje Milorada Dodika, predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića i entitetskog premijera Radovana Viškovića.
Državno tužilaštvo je Sudskoj policiji izdalo nalog za njihovo dovođenje zbog neodazivanja na poziv za saslušanje u predmetu u kom se sumnjiče za rušenje ustavnog poretka, za šta je zaprijećena kazna zatvora do pet godina. Dodiku, Stevandiću i Viškoviću je u petak Sud BiH odredio pritvor.
