Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer RS-a Radovan Višković i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić još uvijek nisu privedeni na saslušanje, nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine Sudskoj policiji izdalo nalog za njihovo dovođenje zbog neodazivanja na poziv Tužilaštva. Oni se sumnjiče za izvršenje krivičnog djela “napad na ustavni poredak”. Detektor odgovara na pitanja zašto je naređeno privođenje, ko ih treba privesti, zašto još uvijek nisu privedeni, kada će biti i postoji li mogućnost da izbjegnu privođenje.
Zašto Dodik treba biti priveden?
Tužilaštvo BiH od decembra 2024. godine provodi istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Prema Krivičnom zakonu BiH, za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od pet godina, kao i mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.
Milorad Dodik potpisao je prošle sedmice ukaze o proglašenju zakona koji su usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine i 6. marta stupili na snagu. Jednim od zakona se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH te SIPA-e na području RS-a. Ustavni sud BiH je potom ove zakone privremeno stavio van snage.
Dodik je u petak potvrdio da je dobio poziv za saslušanje iz Tužilaštva BiH zbog sumnje da je počinio krivično djelo “napad na ustavni poredak”, ali je odmah rekao da se neće odazvati. Pozivu se nisu odazvali ni Višković ni Stevandić.
Zbog toga je Državno tužilaštvo u srijedu Sudskoj policiji izdalo nalog za njihovo privođenje.
Ko treba privesti Dodika, Viškovića i Stevandića?
Sudska policija ispred Suda BiH. Foto: Detektor
Sudska policija BiH uobičajno se bavi privođenjem i prevozom osumnjičenih ili optuženih. U ovom slučaju, Sudska policija zatražila je asistenciju u privođenju od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Iz ove agencije su procijenili privođenje Dodika visokorizičnim.
“Uzimajući u obzir kompleksnost situacije, od strane SIPA-e je izvršena sigurnosna procjena koja je ocijenjena kao visokorizična i kao takva je dostavljena Sudskoj policiji BiH, radi daljeg informisanja nadležnih institucija, odnosno Tužilaštva BiH“, objašnjeno je iz SIPA-e.
Tužilaštvo BiH još niti jednom se nije oglasilo o detaljima naloga za privođenje.
Zakonom o krivičnom postupku BiH, naredbu za dovođenje osumnjičenog može izdati tužilac, ukoliko uredno pozvani osumnjičeni ne dođe, a svoj izostanak ne opravda. Naredbu za dovođenje izvršava Sudska policija koja je od 2013. godine u sastavu Ministarstva pravde BiH.
Nadležnosti Sudske policije su usmjerene na pomoć Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, a sudski policajci ovlašteni su da primjenjuju policijska ovlaštenja propisana Zakonom o Sudskoj policiji i postupaju kao ovlaštena službena lica prema Zakonu o krivičnom postupku BiH.
Zbog svojih ograničenih kapaciteta, Sudska policija može u ozbiljnijim, težim i visokorizičnim situacijama tražiti asistenciju drugih policijskih agencija.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske ranije su potvrdili da od njih nije tražena pomoć.
Zašto Dodik, Višković i Stevandić još uvijek nisu privedeni?
Glavni razlog je njihovo odbijanje dolaska na saslušanje, a potom i prijetnja prema državnih pravosudnim i policijskim agencijama da ne pokušavaju njihovo privođenje.
Dodik je isprva tvrdio da je primio poziv, a onda je nekoliko dana govorio da zvanično nije dobio takav poziv.
Bez obzira na ove formalnosti, Dodik je bio izričit da neće dozvoliti privođenje njega i drugih u RS-u. To su kategorično odbili Višković i Stevandić.
Dodik je na konferenciji u srijedu rekao da će ga MUP RS-a braniti ukoliko bude izvršen nalog za njegovo privođenje.
Govoreći za ATV, televiziju blisku Miloradu Dodiku, ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan rekao je da niko iz rukovodstva ovog entiteta neće biti uhapšen.
Pozvao se na zakone koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, a kojima se zabranjuje djelovanje SIPA-e na teritoriji RS-a, i rekao da su ti zakoni “okvir djelovanja MUP-a“.
“Niko neće biti uhapšen i svi će biti zaštićeni“, rekao je Karan, što znači da bi djelovanje SIPA-e moglo dovesti do direktnog sukoba s MUP-om RS-a.
Dodik je u izjavi za hrvatski RTL odgovarao na pitanje hoće li MUP RS-a intervenisati ako ga dođe privesti Sudska policija ili SIPA.
“Mene da privedu? Neće me privesti niko. Druga stvar, policija je tu da čuva javni red i mir u Republici Srpskoj i oni će to raditi. Oni su zaduženi da obezbijede moju bezbjednost, kao predsjednika, i naših institucija. Prema tome, naravno da neće dozvoliti nikakav pokret te vrste”, kazao je on.
Na pitanje da li će MUP RS-a ući u sukob ako ga privedu, rekao je “naravno da će ući”.
Kada će biti privedeni?
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Foto: Detektor
Niko od institucija koje su uključene u procesuiranje Dodika i drugih dužnosnika RS-a nije davao procjene kada bi oni mogli biti privedeni.
Kod visokorizičnih hapšenja, privođenja i pretresa, operativni rad, pripreme i analize rizika kao što je, prema procjeni SIPA-e, ovo privođenje, planiranje akcije može trajati duži period.
Zakon ne određuje koliki taj rok mora biti, a prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nalog za privođenje vrijedi sve dok ga tužilac koji ga je izdao ne povuče.
U medijima su se pojavile informacije da je komanda EUFOR-a uputila pismo Siniši Kostreševiću, direktoru policije RS-a, u kojem se navodi da MUP RS-a ne smije sprečavati agencije sa državnog nivoa, niti Tužilaštvo BiH, da djeluju na prostoru RS-a, jer je to rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Iz EUFOR-a nisu demantovali niti potvrdili ove navode, a nisu ni odgovorili na upit Detektora o tome da li će pružiti podršku policijskim agencijama.
Mogu li izbjeći privođenje?
Osoba za kojom je izdat nalog za privođenje zakonski ne može izbjeći ovu mogućnost jer, prema zakonu, nalog za privođenje izdat od tužilaštva ili suda ima zakonsku snagu i mora biti izvršen, u ovom slučaju od Sudske policije i SIPA-e, od koje je zatražena intervencija.
Ukoliko osoba odbija privođenje, samo odlaže izvršenje naloga, ali ne znači da će se nalog poništiti. Ako je osoba u bjekstvu, može se raspisati potjernica.
Zakonom o krivičnom postupku BiH, izdavanje potjernice može se narediti kad se osumnjičeni, odnosno optuženi protiv kojeg je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rješenje o određivanju pritvora.
Postoji mogućnost da određeni faktori, kao što su zdravstveni problemi ili druge okolnosti, privremeno odlože izvršenje naloga, ali samo uz odobrenje nadležnih sudova ili tužilaštava. To neće ukinuti nalog, već samo odložiti njegovo izvršenje.
Tužilac može povući nalog za privođenje na saslušanje prema svojoj procjeni, ili ukoliko se istraga obustavlja. U ovom slučaju ulozi su veliki, jer bi povlačenje naloga bila poruka da državno pravosuđe nema snage da procesuira na području cijele države pa bi, uprkos tome što su poništeni, zakoni koje je usvojila Narodna skupština u stvarnosti bili na snazi.
Dodik, Višković i Stevandić nekoliko puta su rekli da sami neće doći na saslušanje u Tužilaštvo BiH, a odbacili su i mogućnost njihovog privođenja. U slučaju narušavanja sigurnosti i sukoba između MUP-a RS-a i SIPA-e ili Sudske policije, dio javnosti i političara vjeruje da bi mogao reagovati EUFOR u skladu sa svojim mandatom.
U kojim slučajevima reaguje EUFOR?
Snage EUFOR-a pristigle u srijedu. Foto: EUFOR
EUFOR do sada nije zvanično iznio stav da li bi pružio asistenciju SIPA-i u privođenju Dodika i drugih funkcionera.
EUFOR, kao vojna misija u BiH, ima primarno zadatke vezane za održavanje sigurnog i sigurnog okruženja u državi, kao i podršku Oružanim snagama BiH u obuci i razvoju kapaciteta. S obzirom na mandat i prirodu misije, EUFOR ne djeluje u direktnim operacijama hapšenja ili privođenja, osim u posebnim okolnostima, kada je to neophodno za očuvanje sigurnosti.
EUFOR bi mogao pružiti podršku u osiguravanju sigurnosti ili reagovanju u kriznim situacijama, ali sama akcija privođenja bi bila u nadležnosti nadležnih sigurnosnih snaga BiH.
EUFOR ima multinacionalnu bataljonsku snagu koja omogućava brzo djelovanje, prema potrebama BiH vlasti, u održavanju sigurnog okruženja. Nikada nije bilo potrebe da se postupe u ovoj kapacitetu, navodi se na zvaničnoj stranici EUFOR-a.
Misija EUFOR-Althea u BiH privremeno je pojačala svoje snage na prostoru BiH, a ovaj potez ocijenjen je kao “proaktivna mjera usmjerena za pomoć BiH i u interesu svih građana“.
Saopšteno je da je ovo prisustvo, kao i njihove ostale aktivnosti, u direktnoj vezi sa zadatkom pružanja podrške bh. vlastima i u održavanju stabilnosti i sigurnosti.
“Aktiviranje rezervnih snaga pokazuje našu posvećenost miru i stabilnosti. EUFOR je već decenijama ključan faktor u očuvanju sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini, a ovim korakom dodatno potvrđujemo našu spremnost da reagujemo na sve izazove“, rekao je komandant EUFOR-a obraćajući se češkom kontigentu koji je u srijedu došao u Sarajevo.
Milorad Dodik je u srijedu na konferenciji za medije rekao da neće sarađivati s Tužilaštvom BiH, a prijetio je komandantu EUFOR-a usudi li se izdati komandu za intervenciju.
“Džaba mu tenkovi. Mislim da nema odgovora na jaja u glavu i neke druge stvari. Ne bih mu ni preporučio da to provjerava, jer srpska jaja su daleko tvrđa nego neka druga. Može slobodno mačku o rep okačiti te svoje prijetnje, bez obzira što je komandant EUFOR-a”, rekao je Dodik dok je pričao o komandantu EUFOR-a Florinu-Marianu Barbu.
Za SIPA-u je rekao da joj “ne bi preporučio“ da djeluje na teritoriji RS-a.
O izjavama predstavnika EUFOR-a o pozivanju na poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, Dodik je kazao da će ubrzo održati sastanak na najvišem nivou s predstavnicima Ruske Federacije i tražiti da stave veto na prisustvo EUFOR-a u BiH.
“Sada ću tražiti od Rusa da ulože veto i da ne dozvole da ostane jedna podrivačka struktura koja zloupotrebljava mandat UN-a i prijeti nama Srbima dovođenjem nekih snaga, samo zato što to traže u Sarajevu”, kazao je Dodik.