U jednoj od svojih posljednjih objava protekle sedmice, Milorad Dodik je potvrdio da je pozvan u ponedjeljak na saslušanje u Tužilaštvo BiH, ali i najavio da se pozivu neće odazvati. Dok su novinari ispred Državnog tužilaštva čekali da vide da li će se odazvati na poziv tužilaca, on je objavio da nikada nije ni pozvan te ponovio da se svakako ne bi odazvao “neustavnom Tužilaštvu”.
To je ponovo otvorilo pitanje šta će se dalje dešavati u njegovom pokušaju da spriječi Državni sud i tužilaštvo te Agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) da djeluju u Republici Srpskoj.
Tužilaštvo je ranije kratko potvrdilo da od decembra radi na predmetu napada na ustavni poredak, ali je sporo u odgovaranju da li su, kada i kome poslali pozive za saslušanja. U međuvremenu se u medijima i na društvenim mrežama gomilaju objave o pozivima, najavljuju se potjernice i hapšenja.
Zato izdvajamo najvažnije o tome šta se desilo od protekle sedmice, šta pouzdano znamo o pozivima na saslušanje i šta su mogući razvoji događaja.
Da li je Dodik pozvan na saslušanje u Tužilaštvo?
Podrška Miloradu Dodiku na suđenju. Foto: BIRN BiH
Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao ukaze o proglašenju zakona koji onemogućavaju rad nekoliko institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske, objavio je da je pozvan na saslušanje u Tužilaštvo BiH kao osumnjičeni za rušenje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.
U četvrtak je objavio da je pozvan da se u petak pojavi u Tužilaštvu, ali je u objavi na mreži X potvrdio da se neće odazvati. Na konferenciji za medije je rekao da je putem advokata tražio da mu se ponudi novi termin i da mu je upućen novi poziv za saslušanje u ponedjeljak. Ekipa Detektora koja se nalazila ispred Tužilaštva BiH utvrdila je da Dodik nije došao u ovu instituciju u 11 sati, kada je, prema nezvaničnim informacijama, trebao biti saslušan.
Danas je tvrdio da poziv u Tužilaštvo i nije dobio iako je na društvenoj mreži X prije četiri dana potvrdio poziv.
Ranije su pravni stručnjaci za Detektor pojasnili da, ukoliko se osumnjičeni ne odazove na poziv Tužilaštva, Sud izdaje naredbu policiji za privođenje. Ukoliko osumnjičeni nije dostupan, objasnili su, na pisani zahtjev Tužilaštva, Sud raspisuje potjernicu, te je određivanje mjere pritvora krajnja mjera dovođenja osumnjičenog.
Prema objavama pojedinih medija, Tužilaštvo BiH će sačekati da utvrdi da li je Dodikova Odbrana zahtjev za odgodu eventualno poslala poštom, nakon čega će, ukoliko nema pisanog opravdanja nedolaska, zatražiti od Suda BiH da izda nalog Sudskoj policiji za privođenje Dodika.
Ali ne postoje bilo kakvi zvanični podaci o pozivima za Dodika ili druge funkcionere iz Republike Srpske.
Iz Državnog tužilaštva i Suda BiH nisu odgovorili na upite Detektora da li su navodi medija tačni. Na Detektorovo pitanje da li je Sudska policija dobila nalog za privođenje Dodika, iz Ministarstva pravde BiH nisu odgovorili, samo su rekli da policija primjenjuje ustaljene procedure u svom radu na cijeloj teritoriji BiH.
“Rad Sudbene policije BiH nije doživio nikakve promjene te se nastavlja provoditi prema dosadašnjim pravilima”, rečeno je u odgovoru Ministarstva pravde BiH.
Iz tima Dodikove Odbrane za N1 su naveli da im nije dostavljen poziv po Zakonu o krivičnom postupku i da se zbog toga ne mogu zvanično izjašnjavati. U međuvremenu, Dodik se oglasio na mreži X i rekao da kao predsjednik Republike nije dobio poziv Tužilaštva, te da poručuje da se ova institucija deklarisala kao “institucija muslimanske strane i protivnik RS-a”.
“Republika Srpska je donijela Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, a koji je u skladu sa dejtonskim ustavom i Ustavom Republike Srpske, i prema njegovim važećim odredbama Tužilaštvo nema ingerencije u Republici Srpskoj i ne može da djeluje”, navedeno je na Dodikovom profilu.
Iz Tužilaštva BiH su ranije naveli da se istražne radnje provode od 24. decembra prethodne godine, ali nisu naveli više detalja o istrazi. Prema Krivičnom zakonu BiH, za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od pet godina, kao i mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.
Šta je odlučio Ustavni sud?
Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, Foto: Ustavni sud BiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u petak je na hitnoj plenarnoj sjednici privremeno van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) sedmicu ranije, koji zabranjuju rad državnih pravosudnih i istražnih institucija u RS-u, predviđaju uspostavljanje entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te zakon koji predviđa veću kontrolu nad nevladinim organizacijama i medijima.
Ustavni sud BiH privremeno je van snage stavio Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Odluke o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi sa Informacijom o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH, prihvativši zahtjev za donošenje privremene mjere koji je podnio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.
U tri odluke kojima je Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini RS-a, između ostalog, navodi se da je donošenje mjere nužno radi zaštite ustavnog poretka i političke stabilnosti BiH, ali i da bi provođenje Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH potencijalno stvorilo pravni okvir kojim će osumnjičeni i optuženi za brojna krivična djela koja su u nadležnosti Državnog suda i tužilaštva “moći izbjeći krivični progon tako što će jednostavno otići u RS”.
Ovaj zakon dio je paketa četiri zakona koje su prije dvije sedmice usvojili poslanici NSRS-a. Tog dana usvojen je Prijedlog zakona o VSTV-u RS-a, kao i izmjene Krivičnog zakonika i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS-u, takozvani zakon o stranim agentima.
Usvajanje zakona, ali i brojne druge zapaljive poruke kojima se poziva vraćanje na “izvorni Dayton”, jačanje institucija RS-a i mirno razdruživanje bosanskohercegovačkih entiteta, stigli su nakon što je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršenja odluka visokog predstavnika.
Ustavni sud je donio privremene mjere, što znači da želi spriječiti efekte zakona dok donosi konačnu odluku. Dodik je prošle sedmice kritikovao rad Ustavnog suda navodeći da nigdje drugo sudovi ne donose privremene mjere, što je u suprotnosti sa uobičajenom praksom sudova da donose takve mjere.
Ustavni sud BiH može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
U izuzetnim slučajevima, predsjednik Ustavnog suda može, u nemogućnosti sazivanja sjednice, odrediti privremenu mjeru. Postupak za donošenje privremene mjere je hitan, a odluka kojom se usvaja zahtjev za donošenje privremene mjere je obavezujuća do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i svako fizičko i pravno lice je dužno da ih poštuje.
U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama, Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Ustavnog suda nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke. To rješenje se dostavlja nadležnom tužiocu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje koji odredi Ustavni sud.
Milorad Dodik i funkcioneri iz Republike Srpske nekoliko puta su prekršili odluke Ustavnog suda BiH.
U februaru je Ustavni sud BiH privremeno van snage stavio dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske, koje predviđaju mogućnost da se grb srpske vladarske dinastije Nemanjića (dvoglavi orao s krunom), kao i himna Republike Srbije “Bože pravde”, mogu koristiti u entitetskim institucijama.
Uz isticanje srbijanske zastave, uprkos odluci Ustavnog suda, u Banjoj Luci su obilježeni Dan državnosti Republike Srbije i “Dan državnosti Republike Srpske”.
Kakve je reakcije izazvao pritisak na ured SIPA-e u Banjoj Luci?
Nekoliko radnika SIPA-e u Banjoj Luci u petak napušta kancelarije Regionalnog ureda na kraju radnog vremena. Foto: Detektor
Rad ureda SIPA-e u Banjoj Luci u petak je bio skraćen i većina zaposlenika je poslana kući. Nezvanične informacije iz SIPA-e govorile su da se to desilo nakon pritiska MUP-a Republike Srpske koji je počeo primjenjivati zakone prije nego što ih je Ustavni sud privremeno stavio van snage.
Iako je SIPA u petak poslala kratko saopštenje, ostalo je nejasno ko je naredio da inspektori napuste prostorije i da li izlaze na teren u Republici Srpskoj. U ponedjeljak su iz SIPA-e potvrdili da svi uredi rade uobičajeno. Na sastanku direktora sigurnosnih i policijskih agencija s predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto, kojem je prisustvovao i direktor SIPA-e Darko Ćulum, sve agencije su potvrdile da nastavljaju svoj rad bez ometanja, saopšteno je iz kabineta predsjedavajuće.
Kakve su posljednje reakcije?
Krišto se u ponedjeljak sastala i s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom i istaknula da ne postoji ugroženost sigurnosti u BiH, te da sve institucije nastavljaju nesmetano raditi i profesionalno obavljati svoje obaveze.
Tokom svog izlaganja u Predsjedništvu, Rutte je kazao da NATO u potpunosti podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, te da je Dejtonski mirovni sporazum kamen temeljac za mir u Bosni i Hercegovini.
Poslao je važne tri ključne poruke.
“Svaka aktivnost koja podriva Dejtonski sporazum ili državne institucije neprihvatljiva je”, kazao je generalni sekretar NATO-a.
Istakao je da ovo nije 1992. godina i da se neće dopustiti sigurnosni vakum u Bosni i Hercegovini, ponovio je da je ključno rješenje u članovima Predsjedništva i njihov susret s poviješću. On je podržao rad visokog predstavnika u BiH.
Tokom vikenda Španija je također osudila zakone koji sprečavaju rad institucija BiH u Republici Srpskoj, a to je u ponedjeljak uradila i Ambasada Francuske u BiH.
Savezna vlada Njemačke u današnjem saopštenju potvrdila je da je imenovanje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta 2021. zakonito izvršio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), te odbacila tvrdnje Milorada Dodika, koji negira Schmidtov legitimitet. “Odlučno odbacujemo bilo kakve suprotne tvrdnje koje su mogle proizaći iz nedavnih medijskih izvještaja”, saopšteno je. Iz njemačke Vlade su naglasili da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nema konstitutivnu ulogu u procesu imenovanja visokog predstavnika.
Milorad Dodik često se poziva na to da Schmidt nema saglasnost Vijeća sigurnosti i zbog toga ga naziva “lažnim visokim predstavnikom”.