U praćenje i mapiranje kršenja ljudskih prava i sloboda u digitalnom prostoru Balkanska istraživačka mreža, prema riječima Aide Mahmutović, regionalne menadžerice projekta “Izvještavanje o digitalnim pravima i slobodama”, uključila je preko 15 monitora, urednika u cijeloj regiji i Turskoj.
“Tako da smo samo za prošlu godinu i to, konkretno, od septembra 2023. godine do augusta 2024. godine, mi mapirali preko 1400 značajnih slučajeva kršenja ljudskih prava i sloboda na internetskom prostoru”, kazala je Mahmutović i dodala da je broj mapiranih slučajeva veći, ali zbog poštivanja metodologije izdvojeno je 1400 slučajeva.
Uz to, novinari BIRN-a BiH svakodnevno izvještavaju – kroz analize, istraživanja i na kraju kroz godišnji izvještaj – o najvećim trendovima kršenja digitalnih prava. Na osnovu tog rada i monitoring izvještaja, kao rezultat na projektu za unapređenje okvira zaštite ljudskih prava, koji podržava Evropska unija, BIRN BiH je kreirao Preporuke zainteresiranim stranama za unapređenje digitalnih prava u BiH, rekao je autor Mirza Halilčević. On je pozvao učesnike okruglog stola, među kojima su bili predstavnici institucija i nevladinog sektora, da ih dopune i daju svoje prijedloge.
Novinarka Aida Trepanić Hebib već tri godine mapira slučajeve kršenja prava u digitalnom prostoru za BiH. Kazala je da je u regionalnom izvještaju u najvećem postotku bilo prijetećeg sadržaja na internetu i ugrožavanja sigurnosti, te da se skoro četvrtina sadržaja odnosila na govor mržnje.
“Od 200 naših mapiranih slučajeva u BiH, oko 50 slučajeva se odnosi na govor mržnje. Konkretno, govor mržnje koji se odnosi na etničku mržnju, ili govor mržnje kojim se ciljaju žene ili manjine, a najviše mržnje je bilo usmjereno prema LGBT zajednici”, kazala je Trepanić Hebib.
Jedna od preporuka je usmjerena ka Visokom sudskom i tužilačkom vijeću – da osigura kapacitete tužilaštava u provođenju Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, te da se, osim efikansijeg procesuiranja, kreiraju narativi kojima se umanjuje relativiziranje zločina.
Džana Brkanić, zamjenica urednika BIRN-a BiH, podsjetila je na istraživanje iz 2023. godine u kojem su tužioci odbacili 27 prijava za negiranje genocida i veličanje zločinaca.
“Mnogi od njih su se odnosili na negiranje genocida u online prostoru, najčešće na društvenim mrežama. Ono što je bilo zajedničko svim tim naredbama jeste činjenica da Tužilaštvo nije moglo identifikovati počinioca”, kazala je Brkanić i podsjetila i na druge slučajeve negiranja koji su prošle godine bili učestali u vrijeme donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a, a za koje nema sudskog epiloga.
Novinar Enes Hodžić ukazao je na preporuku za neophodnim uspostavljanjem državnog CERT-a, tima za odgovor na računarske incidente.
“Vijeće ministara bi trebalo usvojiti državnu strategiju koju bi izradilo Ministarstvo sigurnosti na zahtjev Vijeća ministara, u saradnji s drugim nadležnim ministarstvima, međunarodnim organizacijama i civilnim društvom”, naveo je Hodžić, dodajući da se tek sa strategijom i osnivanjem CERT-a može govoriti o cyber sigurnosti u BiH.
“Krivični zakon u BiH kriminalizuje određene cyber aktivnosti. BiH je potpisnica nekoliko međunarodnih sporazuma koji se bave cyber kriminalom, ali zakonodavstvo ne pokriva jasno sve vidove cyber prijetnji i ne sadrži jasne odredbe o nadležnosti i odgovornosti za cyber sigurnost – što je u kompleksnom uređenju BiH veliki izazov – pa se stiče i dojam da često institucije ne odgovaraju adekvatno na prijetnje iz cyber okruženja”, zaključio je Hodžić.
Složena politička struktura, zastarjeli zakoni poput Zakona o elektronskom pravnom i poslovnom prometu, Zakona o komunikacijama i drugih, te način njihovog ažuriranja – u smislu političkog dogovora i nedostatka političke volje, prepoznati su kao ključni izazovi koje je važno savladati kako bi se stvorio najsigurniji mogući internetski prostor, navodi se u Preporukama.
Za Bosnu i Hercegovinu ovaj proces zahtijeva sistematski pristup, uz uključenje više zainteresovanih strana. U tom smislu, uvođenje i usklađivanje zakona ne bi samo po sebi značilo uspjeh, nego bi se trebalo osigurati kontinuirano praćenje provedbe, kao i sankcije u slučaju neprovedbe. Takav bi okvir omogućio dosljednu sistematsku provedbu.
