Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u završnoj riječi je zatražilo da optuženima budu izrečene strožije kazne, kao i mjere prestanka obavljanja funkcije, te zabrana vršenja službene dužnosti na period od deset godina.
“Predlažemo kaznu koja je bliža zakonskom maksimumu, a ne minimumu za djelo za koje je optužen“, kazao je tužilac Nedim Ćosić.
Zakon predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina. Tužilac Ćosić je ocijenio da ne postoje olakšavajuće okolnosti, a da Dodiku kao otežavajuću okolnost treba uzeti ponašanje nakon počinjenog djela, te nepoštivanje pravosudnih institucija na nivou BiH.
Tužilac je naveo da je visoki predstavnik Christian Schmidt u junu 2022. donio odluku o finansiranju izbora, na kojima je Dodik učestvovao.
“U pojedinim slučajevima prihvata odluke visokog predstavnika, dok u konkretnom nije“, rekao je Ćosić.
On je napomenuo da su u dokaze uložene dvije odluke visokog predstavnika od 1. jula 2023., kojima se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a. Istog dana, kako je dodao, donio je i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je nepostupanje po njegovim odlukama uvrstio u krivična djela.
Ćosić je kazao da je Dodik 7. jula svojeručno potpisao ukaze o proglašenju spornih zakona, iako je bio svjestan odluka visokog predstavnika.
“U javnom govoru 2. jula najavio je izvršenje krivičnog djela, bez obzira na odluke visokog predstavnika“, rekao je tužilac, odbacujući tvrdnje Odbrane da optuženi nije bio svjestan izmjena Krivičnog zakona.
Dodao je da činjenica da je Dodik sam sebe prijavio Tužilaštvu BiH govori da je bio upoznat i da je postupao s direktnim umišljajem.
Prema tužiocu, Lukić je priznao da je potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje spornih zakona. Rekao je da je Lukića Vlada imenovala za vršioca dužnosti 8. jula, a obrazac je potpisao dan kasnije, u neradni dan – nedjelju, te dao izjavu za medije.
“Niko ne može vršiti pritisak na ‘Službeni glasnik’, pa ni visoki predstavnik“, citirao je tužilac Lukićevu izjavu, ocijenivši da ona pokazuje svijest optuženog.
Suprotno navodima tužioca da je visoki predstavnik iznad domaćeg zakonodavstva, Odbrane i Dodik su u završnim riječima potencirali da Schmidt nije izabran za visokog predstavnika u skladu s propisanim procedurama, te da nema ovlaštenja da donosi zakone.
Branilac Goran Bubić iznio je nekoliko mogućnosti zbog kojih Dodik treba biti oslobođen optužbi. Prema njegovim riječima, djelo opisano u optužnici nije krivično djelo, ono nije bilo propisano kao djelo u momentu potpisivanja ukaza, a i ako je bilo, riječ je o “beznačajnom djelu”.
“Iznijeću završnu riječ pod pretpostavkom da je on (Schmidt) legitiman, čak i u toj situaciji nema elemenata odgovornosti Dodika“, rekao je Bubić.
Istakao je da nisu nastupile nikakve štetne posljedice potpisivanjem ukaza te, ako je tačna tvrdnja da je Schmidt poništio stupanje na snagu spornih zakona, onda nije jasno kakva je zakonodavna procedura u toku bila.
“Imamo formalno potpisivanje ukaza, ali ukaza ni na šta“, rekao je Bubić.
Prema njegovim riječima, izmjene Krivičnog zakona stupile su na snagu 8. jula, nakon što je Dodik potpisao ukaze.
U opširnim završnim riječima, koje su trajale od 11.00 do 19.30, bilo je riječi o političkoj pozadini slučaja, nastojanjima da se Dodik skloni s političke scene, navođene su izjave brojnih međunarodnih i domaćih aktera, protektoratu u BiH, evocirani su događaji iz prošlosti, te iznijeti osvrti na globalna politička kretanja.
“Pozivam vas da ovaj više politički nego pravni bumerang vratite odakle je došao“, kazao je Bubić.
Dodik je naveo da mu se sudi za djelo koje nije propisano zakonom, na osnovu odluke “lica koje se predstavlja kao visoki predstavnik“, a koje nema zakonodavna ovlaštenja.
“Vjerujem u vašu profesionalnu sposobnost ako su tačne vaše tvrdnje da vas interesuju samo činjenice“, rekao je Dodik.
Naglasio je da nije kršio ustave RS-a i BiH, već da to čini Tužilaštvo i time ponižava građane BiH, stavljajući se u službu “jednog stranca“.
“Ako ste prihvatili da Schmidt može da poništava zakone, šta sam ja onda potpisao“, rekao je Dodik, ocijenivši da će presuda u ovom predmetu biti važna za budućnost BiH.
Lukićeva Odbrana navela je da optuženi nije mogao spriječiti objavljivanje zakona. Odbacila je kao netačne tvrdnje Tužilaštva da je Lukić postao direktor kada je Vlada donijela rješenje o njegovom imenovanju, kao i da je priznao da je potpisao obrazac kojim je nešto naložio. Branilac Miljkan Pucar je kazao da taj obrazac uopšte ne postoji, nego da je riječ o zbirnom izvještaju s određenim podacima, ali da Lukića niko nije ni pitao da li je to potpisao.
“Nijedan sudija u BiH ne bi bio na vašem mjestu… jer nijedan sudija nema zadatak da toliko odgovora“, rekao je Pucar.
Neka od pitanja su, kako je naveo, sporni status Schmidta, njegova ovlaštenja, kao i ulaganje dokaza Tužilaštva preuzetih s interneta i po uputstvima OHR-a.
Prvostepena presuda bit će izrečena 26. februara.
