Hrvoje Tvrtković, generalni revizor Ureda za reviziju institucija BiH, kazao je pred članovima Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da su u izvještaju iz 2023. godine ukazali da je Upravi za indirektno oporezivanje (UIO BiH) te godine doznačeno mnogo više sredstava za kupovinu nove zgrade, nego što je to zakonom dozvoljeno.
Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije, ispitujući revizora je kazao da 13 godina traje javna nabavka nove zgrade UIO-a BiH u Banjoj Luci, te da se budžet za nabavku zgrade u ovom periodu povećao s 37,9 miliona na 103,4 miliona maraka.
Borenović je pojasnio da je do sada pet puta raspisivan javni poziv za nabavku, koji je svaki put sadržavao istu tendersku dokumentaciju, prema kojoj je bilo potrebno nabaviti zgradu od 13.000 kvadratnih metara kancelarijskog prostora. Svih pet puta javni poziv je poništen zbog neodgovarajućih ponuda koje su pristizale, ili zbog nedostatka sredstava.
Ključni problem s ponudama koje su stizale, naveo je Borenović, bila je činjenica da je javnim pozivom predviđena samo kupovina već gotove zgrade, dok je ponuda koja je stizala predviđala prodaju zemljišta i izgradnju nove zgrade.
Na pitanje koja firma je nudila ponudu za izgradnju zgrade i ko je pripremao takvu tendersku dokumentaciju, Tvrtković je pojasnio da fokus revizora nije na konkretnim podacima i firmama, nego na poštivanju procedura, te da je tendersku dokumentaciju pripremio UIO BiH.
Borenović je podsjetio da je Ured za reviziju nekoliko puta davao različite preporuke za ubrzanje procesa javne nabavke i izmjenu tenderske dokumentacije, koja bi omogućila prihvatanje ponude za izgradnju, na šta je Tvrtković dodao da UIO nikada nije usvojio ove preporuke, niti je upoznat da li su ikada raspravljali o njima.
Istaknuto je da je tokom 2023. godine Vijeće ministara donijelo odluku da sredstva budu povećana za 31,5 miliona od početnog iznosa, iako je UIO tražio povećanje od pet miliona.
“To je jedan neuobičajen način odobravanja sredstava. Prema propisima, potrebno je da proračunski korisnik obrazloži zahtjev i traži sredstva, ali u ovoj situaciji očigledno da Uprava nije tražila dodatna sredstva, a da su joj odobrena značajna dodatna sredstva”, naveo je Tvrtković u pojašnjenju da su revizori problematizirali ovakav potez u svojim nalazima.
Borenović je pojasnio da su ova sredstva dodijeljena na osnovu usmenog naloga, ali mu na pitanje ko je dao usmeni nalog generalni revizor nije mogao dati odgovor, pojašnjavajući da bi to trebale otkriti istražne radnje drugih institucija.
Dodao je da je odobravanjem ovih sredstava prekršen i naputak o načinu odobravanja višegodišnjih projekata, u kojem je navedeno da dodatni iznos za takve projekte može biti samo deset posto od početnog iznosa predviđenog dokumentacijom.
“Moguće je da je iznos od deset posto u uvjetima koji su vladali na tržištu bio neodgovarajući, ali smatram da je Vijeće ministara na to trebalo reagirati, povećati te procente, ako se već upustilo u povećanje tih iznosa”, zaključio je Tvrtković.
Godinu dana kasnije, dodao je Borenović, Vijeće ministara je ponovo povećalo iznos za kupovinu objekta za dodatnih 34 miliona maraka, na šta je Tvrtković rekao da imaju saznanja o tome, te da će uskoro objaviti revizorske izvještaje za 2024. godinu s detaljnim pojašnjenjima.
Iz Komisije su naglasili da je povećanje odobrenog iznosa za nabavku došlo nakon poništena dva javna poziva u protekle četiri godine, na kojima je ponuđena kupovina zgrade vrijedne 98,5 miliona maraka, što je mnogo veći iznos od onog koji je predviđen početnom tenderskom dokumentacijom.
Jasmin Emrić, član Komisije, dao je preporuku državnim revizorima da u svoju praksu uvedu proaktivno dostavljanje informacija Tužilaštvu BiH kada utvrde da je došlo do kršenja zakona.
Na pitanja drugih članova Komisije o tome da li su postojale opstrukcije pri nabavci i ko je odgovoran za to što proces traje 13 godina, Tvrtković je pojasnio da je teško odgovoriti o opstrukcijama i kako postoje različiti objektivni razlozi, ali da krivica može biti i u institucijama, poput one koja kreira tendersku dokumentaciju, ali i Vijeća ministara.
“Više je tu institucija koje snose dio krivice, u smislu da bi svi trebali biti malo agilniji. Imamo puno razdoblja gdje se ništa ne dešava, godinu-dvije nikakve aktivnosti se ne poduzimaju, čeka se nečije mišljenje”, zaključio je Tvrtković.
