Inicijativu za dodavanje sporne odredbe u Prijedlog zakona koji je uputilo Ministarstvo pravde Federacije predložila je zastupnica Lana Prlić uz agenciju Ujedinjenih nacija za seksualno i reproduktivno zdravlje (UNFPA), uz obrazloženje da nije namjera bila sužavanje medijskih prava i sloboda, već zabrana “osvetničke pornografije”.
“Ja razumijem tu vrstu straha i ja sam u utorak izašla pred medije, prvo se izvinila radi ovoga, jer je s moje strane jedna vrsta nesporazuma, s druge strane mi je drago da se podigla tolika buka jer je to pozitivan način kako možemo promijeniti stvari. Ali mi je žao što je izašlo u javnost da sam ja za cenzuru, a stvarno nisam”, pojašnjava Prlić.
Prlić dodaje da je zastupnik Slaven Raguž predložio amandman kojim bi se precizirala ova odredba, a koji izuzima slučajeve učinjene u javnom interesu važnije od zaštite privatnosti osobe koja je predmet objave, što sagovornici Detektora smatraju suvišnim, jer komplikuje odredbu i ne tiče se “osvetničke pornografije” koja je već precizirana drugim članom ovog zakona.
“Ne mislim da je ovo samo ugrožavanje medijskih sloboda, uvodi se cenzura. Iskreno se nadam da će se to povući jer je ovo potpuno suludo. U drugom poglavlju zakona je neovlašteno objavljivanje snimka vezano za ‘osvetničku pornografiju’, s ovim članom zakona ne znam kako može imati veze“, navodi zastupnik Denis Gratz za Detektor.
Detektor je ranije pisao da naziv “osvetnička pornografija“ nije dovoljno jasan, te da bi bolji bio prevod engleskog termina “distribucija intimnih slika ili videa bez pristanka”.
Izmjene Krivičnog zakona o kome će zastupnici u Federaciji glasati sutra, 4. februara, u drugom članu već predviđaju zabranu zloupotrebe snimaka eksplicitnog sadržaja bez pristanka i dijeljenje s većim brojem osoba s ciljem da time povrijedi snimljenu osobu, zbog čega je predložena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora za službena lica, te za fizička lica novčana i kaznu zatvora do tri godine.
Kako ne bi došlo do zloupotrebe ili dodatno složenije interpretacije, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta Admir Čavalić smatra da odredba ne treba biti mijenjana amandmanima, nego je potrebno u cijelosti izbrisati.
“Zahtijevam da se taj član zakona briše. Mislim da nema prostora za kompromis. Razumijem amandman kolege Raguža i podržavam, ali opet ne bih to ostavio nekim interpretacijama“, rekao je Čavalić.
On je objasnio da posebno zabrinjava i izostanak dokazivanja posljedica nastalih objavom, a što izlaže sve novinare, pa i građane, krivičnoj odgovornosti u radu od javnog interesa.
“Mislim da je ovo, na određen način, uvođenje medijskog mraka na mala vrata i narušavanje, gušenje slobode izražaja, govora, mišljenja, pogotovo u digitalnom vremenu u kojem živimo, u vremenu društvenih mreža kada je ustvari ovo neki osnovni alat komunikacije i izvještavanja o nekim lošim praksama“, poručio je Čavalić.
Udaljavanje od Evropske prakse prava i medijskih sloboda
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja “BH Novinari”. Foto: BIRN BiH
Udruženje BH novinari izdalo je saopštenje kojim zahtijeva povlačenje iz parlamentarne procedure Prijedloga ovog zakona jer sadrži odredbe čije bi usvajanje i primjena mogli ograničiti pravo na slobodu izražavanja, te onemogućiti svakodnevni rad novinara i medija u interesu javnosti.
“Moglo bi ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva i profesionalni rad medija, ali i legalizirati cenzuru kroz neproporcionalnu zaštitu privatnosti svih, uključujući i osobe na državnim i drugim javnim funkcijama, a koje su dobrovoljno pristale javno izložiti svoju privatnost i načine na koje obavljaju javne funkcije“, navode u saopštenju, kritikujući da zakonodavac nije uzeo u obzir brojne zahtjeve kako novinarske zajednice, državnih i nezavisnih institucija, tako i Evropske unije – da kroz krivično zakonodavstvo efikasnije štititi sigurnost novinara i medijskih radnika.
Predsjednik Inicijative za monitoring evropskih integracija Alen Gudalo kaže da se prijedlog ove izmjene ne slaže s preporukama i praksama Evropske unije, niti sa zahtjevima koje BiH mora ispuniti za približavanje EU.
“Bez slobode izražavanja i onemogućavanja medija da izvještavaju o temama od javnog interesa, ne možemo stvoriti demokratsko društvo“, kazao je Gudalo.
Evropski parlament je krajem 2023. godine usvojio stav o prijedlogu evropskog akta o slobodi medija, gdje se posebno naglašava zabrinutost organizacija civilnog društva zbog politizacije društva i medija i onemogućavanja medijskih prava i sloboda u izvještavanju.
Gudalo poručuje da stav EU o prijedlogu evropskog akta o slobodi medija može biti vodilja i BiH u zaštiti novinarskih sloboda.
“Posebno u kontekstu zaštite medija i novinara koji izvještavaju i koji ne trebaju biti izloženi nekom obliku prisiljavanja“, kazao je Gudalo za Detektor.
Preslikavanje zakona iz Republike Srpske
Narodna skupština Republike Srpske. Foto: BIRN BiH
Krivični zakonik Republike Srpske zabranjuje neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka čija bi objava mogla izazvati štetne posljedice po lični život osobe koja je predmet tog zapisa, ili ako je učinjeno članu porodice s namjerom nanošenje štete po ugled.
Predviđena kazna za kršenje ove odredbe, pored novčane, je od šest mjeseci do deset godina, ukoliko je objavom teže narušeno zdravlje osobe, odnosno izazvana smrt.
Sagovornici Detektora u predloženoj odredbi Federalnog Krivičnog zakona vide sličnost sa Zakonikom iz RS-a i navode da nije u pitanju greška u preciziranju, nego pokušaj uvođenja cenzure.
Gratz tvrdnju da se odredbe odnose na “osvetničku pornografiju“ opisuje kao loš pokušaj pravdanja, objašnjavajući da je odredba skoro prepisana iz Krivičnog zakonika RS-a, koji značajno umanjuje slobode medija.
“Isfrustriran sam činjenicom da ima dosta dobrih rješenja koje su uputili, i onda su nam podvalili ovaj novi član gdje su bukvalno prepisali član iz Republike Srpske. Međutim, oni su brisanjem jedne važne odredbe, da se mora utvrditi posljedica nastanka štete po osobu koja je snimana ili fotografisana, time su praktično uveli cenzuru“, objasnio je on.
Sličnost za zakonom RS-a vidi i Gudalo koji smatra da do ovakve izmjene nije smjelo doći, a što može dodatno ugroziti povjerenje medija i javnosti u intencije za osiguravanje medijskih sloboda.
“Neupitno je da ovaj prijedlog šteti medijskim slobodama i slobodama izražavanja, što je ovdje navedeno, i naglašavam da ovo dosta podsjeća na rješenja autoritativnih režima i ono što, nažalost, imamo u krivičnom zakoniku RS-a“, kazao je.
Prema podacima koje je Detektor uspio prikupiti od pravosudnih institucija u RS-u, u radu je desetine predmeta za neovlašteno snimanje i objavljivanje tuđeg spisa. Najviše predmeta u radu ima Okružno javno Tužilaštvo Doboj i to 29, od čega je jedna podignuta, a jedna potvrđena optužnica, te pet osuđujućih presuda. Okružno javno Tužilaštvo Istočno Sarajevo ima šest predmeta, a u Prijedoru su evidentirane dvije prijave.