Manje od godinu dana nakon što su vlasti Republike Srpske povukle zakon o posebnom registru nevladinih organizacija, predsjednik entiteta Milorad Dodik protumačio je odluku američkog predsjednika da suspenduje pomoć nevladinim organizacijama širom svijeta kao signal da krene u veći obračun sa civilnim društvom.
On je za nevladine organizacije rekao da više neće moći “blatiti Srbe”.
“Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i Republiku Srpsku državu. Nećemo se svetiti, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete moći više to da radite”, rekao je Dodik u posljednjoj sedmici januara, prenio je RTRS.
Nešto ranije je najavio da će se vratiti inicijativi da Republika Srpska sačini “pregled neprijatelja” i javno ga objavi.
“Usput da vam kažem da će u martu mjesecu najkasnije biti usvojen zakon o nevladinim organizacijama”, najavio je Milorad Dodik u svom prvom nastupu u 2025. godini, nakon jednomjesečnog izbivanja poslije operacije.
Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić očekivala je da se zakon ponovo pojavi jer je i na prošlogodišnjoj sjednici Narodne skupštine kod odustajanja obrazloženo da se vraća na doradu i da će nekada ponovo biti upućen.
“Pretpostavljalo se da će ga u bilo kom politički pogodnom trenutku ponovo uputiti u proceduru. To je nešto što stoji godinama svima iznad glava i što se upućivalo s vremena na vrijeme u proceduru”, kaže ona.
Projekcija u čast pobjede Donalda Trumpa na izborima na zgradi Palate predsjednika RS. Foto: Milorad Dodik, X
Dodik je u drugom javnom nastupu pojasnio da je na neki način podstaknut odlukom nove američke administracije, predvođene Donaldom Trumpom, koja je odlučila da na 90 dana pauzira sve projekte i isplate federalnih agencija, a koji se odnose na plaćanja grantova, gdje su u BiH najviše pogođene organizacije civilnog društva.
“Sad se vidi koliko smo bili u pravu kad smo prije godinu i po dana predlagali zakon o nevladinim organizacijama, da uvedemo reda. Sad su došli u poziciju da nema para iz Amerike. To govori da smo bili na fonu onog što je sada zvanična američka politika. Mi ćemo zbog tog razloga vratiti zakon o nevladinim organizacijama i utvrditi status stranih agenata za sve one koji primaju od stranih vlada novac da bi ovdje podrivali Republiku Srpsku”, rekao je Dodik, uz napomenu da ima spisak takvih organizacija, te da će tražiti i da mu predstavnici SAD-a dostave, takođe, spisak svih organizacija koje su primile sredstva putem programa iz SAD-a, da bi se na te organizacije posebno obratila pažnja.
Direktor Centra za ljudska prava u Banjaluci Dejan Lučka smatra da se zakon koristi kao način obračuna sa civilnim društvom.
“Ovakav zakon je direktan napad na pluralizam mišljenja i osnovne slobode, što dugoročno podriva i pravnu državu i demokratski razvoj”, kaže Lučka.
Između dvije Dodikove konferencije, na internet stranici Vlade Republike Srpske ekspresno je postavljen dokument sa nacrtom zakona. Kao i prvobitni nacrt iz 2023. godine, i novi ima 20 članova, sa minimalnim izmjenama i igrama riječima.
Zvanično je na sajtu Vlade objavljen od 24. januara kako bi se na njega mogle dostaviti primjedbe i sugestije, ali nije navedeno da li je Vlada na sjednicama koje je održala 23. i 24. januara raspravljala o tekstu.
Za redovnu sjednicu 23. januara, među 59 tačaka dnevnog reda, ne nalazi se tačka o zakonu o registru, a dan kasnije održana je 12. posebna sjednica i nakon sjednice izdato je saopštenje koje se tiče samo problema sa preduzećem “Rudnik i termoelektrana Ugljevik”.
Kada su vlasti Republike Srpske prethodni put pokušale da uvedu ovaj zakon u aprilu 2024. godine, entitetska Vlada je prijedlog zakona poslala u skupštinsku proceduru samo jedan dan prije isteka zakonskog roka i to nakon telefonske sjednice koja nije bila najavljena.
Zbog takve procedure, Helsinški parlament građana Banjaluka (HPG BL) tražio je pristup dokumentima sa sjednice Vlade koja je održana krajem marta 2024. godine, što je odbila Vlada RS, s obrazloženjem zaštite procesa donošenja odluka.
Nakon ovakve odluke, Helsinški parlament podnio je tužbu Okružnom sudu u Banjaluci protiv Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske, te je sud sredinom novembra presudio u korist Helsinškog parlamenta.
Predsjednik Helsinškog parlamenta Aleksandar Žolja kaže za Detektor da izlazak i novog nacrta nakon nepoznate procedure pokazuje da ne postoje časne namjere vlasti.
“Još uvijek ne znamo da li je nacrt bio na sjednici Vlade i po kom osnovu je objavljen na sajtu. Dobili smo prošli put presudu u vezi sa procedurom i vidimo ponovo praksu donošenja nekih akata nekim tajnim procedurama. Ako je nacrt bio na sjednici, dakle ponovo imamo nepoštovanje zakona, procedura i transparentnosti”, kaže Žolja.
Zakon predviđa osnivanje posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje se finansijski ili na drugi način pomažu izvana, imaju političko djelovanje i političke aktivnosti koje ih određuje kao agente stranog uticaja.
Nevladine organizacije koje primaju donacije i grantove iz inostranstva dobiće status agenata stranog uticaja, a o svakoj uplati koju dobiju moraće da u roku od 15 dana obavijeste entitetsko Ministarstvo pravde.
Ministarstvo podatke može dostaviti na zahtjev suda ali i tužilaštvima, policiji i odborima Narodne skupštine Republike Srpske te i drugima ako procijene da za to postoji opravdani interes. Ne navodi se detaljnije ko utvrđuje i koji su kriterijumi za procjenu takvog interesa.
Prema riječima pravnika Dejana Lučke, usvajanje ovakvog zakona bi značilo otežavanje rada nevladinog sektora kroz dodatne administrativne prepreke, stigmatizaciju i potencijalne represivne mjere.
“Time bi organizacije postale ranjivije i manje slobodne u svom djelovanju. Na širem planu, to bi ozbiljno narušilo demokratske vrijednosti, jer bi se smanjio prostor za slobodno izražavanje, građanski aktivizam i kritiku vlasti”, kaže Lučka.
Korajlićeva objašnjava da je Dodik čekao kada će okolnosti i unutar BiH, ali i generalno, omogućiti da se ponovo pojavi priča o nevladinim organizacijama i neprijateljima.
“Stavljanje toga u isti kontekst ima zadatak da se uguše nevladine organizacije i mediji koji kritikuju režim. I onda će tako navesti da je to glavni problem u društvu, ne bi li se manje pričalo o nekim drugim problemima, uključujući i finansijske i sve ostalo što se dešava unutar države, kaže Korajlićeva.
Dejan Lučka. Foto: Detektor
Vraćanje fokusa na nevladine organizacije i najavljivanje spiskova neprijatelja Republike Srpske, kako je to već najavio Milorad Dodik, ima posebno pogodno tlo u izbornim godinama jer se na taj način mobilišu glasači, smatraju i politikolozi.
Velizar Antić, politički analitičar, smatra da su dva moguća razloga zašto se sada ova priča ponovo pojavljuje. To su višemjesečni protesti u Srbiji nakon rušenja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, ali i globalni politički potresi, nakon izbora Donalda Trumpa za novog predsjednika SAD-a.
“Ako pričamo o kontekstu dešavanja u Srbiji, onda bismo mogli da tumačimo da vlasti u Republici Srpskoj tim zakonom pokušavaju da preventivno djeluju prema onim dijelovima društva kao što su civilni sektor i nevladine organizacije, ako bi pokušali da aktivistički djeluju. Onda vlasti već imaju aktivan represivni alat i neku zakonsku osnovu da sankcionišu takve organizacije. Pokušao bi tako da preduhitri nešto što se sad dešava u Srbiji, ako bi moglo da se prelije neko nezadovoljstvo u narednom periodu”, kaže Antić.
Da je riječ o represivnom alatu koji bi trebalo da u isti kontekst stavi svaku negativnu reakciju i kritiku trenutnih politika vlasti u Republici Srpskoj, smatra i Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Kaže da bi ga najviše obradovalo da on bude prva osoba koja će se naći na tom spisku, te da je riječ o nastavku politike zastrašivanja, koju vlast predvođena Miloradom Dodikom već godinama praktikuje.
“Ovakve poruke on ponavlja ciklično, želeći da sve one slobodne novinare i medije koji nisu na njegovom platnom spisku a koji pišu o kriminalu, korupciji i zloupotrebama etiketira kao neprijatelja i onda da počne njihov progon. To je, dakle, nedemokratski. Taj zakon ne može i ne smije proći. Mi ćemo se njemu oštro suprotstaviti”, kaže Vukanović za Detektor.
Dodaje i da se, bez obzira što se predstavlja da su uglavnom nevladine organizacije dobitnici stranih grantova, prvo treba reći da su institucije te koje dobijaju najveća sredstva iz inostranih novčanih tokova. Kaže da će možda i zbog toga vlasti u Republici Srpskoj odustati od pomenutog zakona.
“Prije svega, oni su na platnom spisku stranaca. Mnogo institucija je na tom platnom spisku. Grad Trebinje, iz kojeg ja dolazim, dobija pare od USAID-a. Prvo bi trebalo stranim agentom proglasiti gradonačelnika Trebinja, a koji je i kadrovik SNSD-a. Ovdje je riječ o progonu ljudi koji su meta Milorada Dodika. Tu su upravo oni mediji koji pišu o korupciji i kriminalu a koje ne kontroliše sam Dodik”, napominje Vukanović.
Tokom protekle inicijative da se usvoji ovakav zakon, uz organizacije civilnog društva, oštre reakcije je imala međunarodna zajednica, posebno Delegacija Evropske unije, ali i druge diplomatske misije i organizacije.
Dodik se protekle sedmice osvrnuo i na moguću reakciju EU te rekao da reakcije neće uticati na sadržaj zakona.
“On će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudili kada smo htjeli da napravimo neki kompromis, a pošto niste htjeli kompromis nego ste mislili da vi možete da upravljate, sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan”, kazao je Dodik.
Naglasio je da će usvojiti tekst i po cijenu evropskog puta.
“Ne zanima nas mišljenje EU o tome. Ako je to prekid evropskog puta, OK. Nećete vi nama govoriti šta ovdje treba da radimo”, rekao je Dodik.
Na novu najavu, iz međunarodnih krugova za sada nema reakcija, ali sagovornici Detektora kažu da Dodik pokušava da ovim zakonom politički trguje, odnosno da ojača svoju poziciju, koja je poljuljana nakon sankcija, ali i sudskog procesa.
“Zaista je teško predvidjeti dalja dešavanja u narednih nekoliko mjeseci, u smislu toga kakve će reakcije biti međunarodne zajednice i civilnog društva, i generalno. Ovo se uvijek koristi kao neka vrsta dodatne poluge moći i prijetnje radi dobijanja nekih drugih pogodnosti u pregovorima s nekim drugim stranama. Civilno društvo, mediji, ljudska prava, oni su uvijek kolateralna šteta nekakvih drugih okolnosti na političkoj sceni. S druge strane, ja mislim da će vlasti iskoristiti svaku priliku da se obračunaju konačno sa svim mogućim takozvanim prijetnjama sopstvenom režimu”, napominje Korajlić.
Lučka, s druge strane, pretpostavlja da bi reakcije međunarodne zajednice mogle biti mnogo manje s obzirom da imaju drugačije prioritete, među kojima su rat u Ukrajini i na Bliskom istoku.
“Međutim, ako nevladin sektor uspije mobilisati snažan otpor i privući pažnju međunarodnih organizacija, pritisak bi mogao narasti. Mada, često se zna desiti da i takozvana međunarodna zajednica ima praksu da podržava antidemokratska stremljenja, ili da ćuti na njih, pa me ništa od nje ne bi iznenadilo”, kaže Lučka.
Za reakciju nije ostalo mnogo vremena jer bi se, prema riječima Dodika, ova tačka mogla naći već na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.