Predstavnici partija s hrvatskim predznakom su prije glasanja saopćili kako neće podržati Zakon iako podržavaju projekat.
Amir Purić, poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Federacije iz Naše stranke, kazao je kako je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, koja je podržala Južnu interkonekciju 2021. godine, sada paradoksalno protiv istog zakona.
“Isti prijedlog je podržan prije nekoliko godina. Nešto se promijenilo u narativnom smislu – HDZ neće moći imati političku kontrolu nad ovim preduzećem”, rekao je Purić.
S obzirom na to da je Zakon prvo usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH u decembru 2024. godine, stekli su se uslovi za izgradnju i puštanje u rad Južne interkonekcije, plinske veze BiH s terminalom na otoku Krku u Hrvatskoj koji će omogućiti pristup širem tržištu gasa.
Puštanjem u rad, gasovod Južna interkonekcija značit će kraj monopola koji ruski “Gazprom” trenutno ima u BiH.
Ipak, prije nego se to desi, posljednji čin trebao bi biti međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji mora odobriti Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Admir Čavalić, stručnjak za ekonomiju i poslanik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta iz Stranke za BiH, kazao je da je sljedeći korak objavljivanje u Službenom glasniku te odlučivanje na državnom nivou.
“Zakon postoji, vidimo da je krenula rekonstrukcija ‘BH-Gasa’, što znači da Vlada Federacije poduzima određene korake. Očekuje se djelovanje Vijeća ministara u smislu odobravanja. Ali mislim da se to može staviti u formu političke trgovine”, rekao je Čavalić.
Političari iz Republike Srpske su godinama unazad, o čemu je Detektor ranije izvještavao, gradnju Južne interkonekcije uslovljavali izgradnjom Istočne interkonekcije. Takav stav ima i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
Još u septembru 2022. godine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i s njim razgovarao o Istočnoj interkonekciji, koja bi predstavljala novu vezu između BiH i Srbije, a koju je u prvobitnoj zamisli trebala graditi sankcionisana ruska državna kompanija “Gazprom”.
Dodik je tada rekao da će formiranje državne vlasti usloviti upravo Istočnom interkonekcijom. Nedugo nakon što je Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije u decembru 2024. godine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je kazao kako Vijeće ministara neće dati u proceduru odobrenje za Južnu “bez deblokade Istočne interkonekcije”.
Ali pritisak nije samo stvar budućnosti – gas se godinama koristi kao poluga za pritisak kroz prijetnje zavrtanjem dotoka plina Federaciji BiH, prvenstveno Kantonu Sarajevu, koji energent prima preko teritorije Republike Srpske.
U augustu 2024. godine Sarajevo i Istočno Sarajevo bili su bez gasa zbog međusobnih optužbi između “Energoinvesta” i “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo o neizmirenim obavezama.
Kao rezultat spora Ukrajine i Ruske Federacije, 2009. godine gas je obustavljen na nekoliko dana, a na Novu godinu “Gazprom” je obustavio dotok gasa Moldaviji, uključujući i Pridnjestrovlje – prorusku separatističku regiju u zemlji.
Pridnjestrovlje, kao i Bosna i Hercegovina danas, ima samo jedan izvor prirodnog gasa.
