Milorad Dodik ispred Suda BiH. Foto: BIRN BiH
Sankcije su dugogodišnji alat u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a “Global Initiative“ je u svom izvještaju o efektima sankcija obuhvatio zemlje Zapadnog Balkana – Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Osim različitih efekata samih sankcija, razlike postoje i u mišljenju javnosti – u nekim slučajevima targetirane osobe su stigmatizirane, što ih tjera u političku izolaciju, a u drugim situacijama oni su proglašeni kao borci protiv uplitanja Zapada. Također, neke sankcionisane osobe su promovisane u političkim strukturama, što sveukupno izaziva zabrinutost o efikasnosti sankcija u kompleksnim sredinama, navode iz organizacije “Global Initiative“.
“Izvještaj pokazuje i geografsku nesrazmjernost apliciranih sankcija. Bosna i Hercegovina i Srbija imaju najveći broj sankcionisanih osoba. Optužbe za korupciju, organizovani kriminal i politička destabilizacija dominira na listama ‘prekršaja’. Ali uprkos međunarodnom naporu, kompleksna politička, etnička i ekonomska stvarnost često ograničavaju namijenjenu efikasnost sankcija“, navodi se u objašnjenju.
“Global Initiative“ zaključuje da sankcije zato moraju biti uključene u širi okvir djelovanja koji kombinuje pravne reforme, diplomatski pritisak i jaču regionalnu saradnju.
“Povećanje transparentnosti i osiguranje konstantnog pritiska bi mogao pospješiti utjecaj sankcija, što ih može učiniti efikasnijim alatom za borbu protiv korupcije i promociju stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
“Global Initiative” u svojoj bazi podataka ima više od 50 državljana BiH koji su pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.
Sredinom decembra 2024. godine Ured za kontrolu imovine stranaca američkog Ministarstva finansija (OFAC) objavio je novu listu sankcija na koju je došao državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova Staša Košarac zbog veza s porodicom Milorada Dodika.
Cijeli izvještaj možete pročitati na ovom linku.
