Četvrtak, 3 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Gostovanje Ante Nazora u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. Foto: Screenshot

Nazor je prilikom gostovanja u Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne kazao da su priče o odgovornosti Hrvatske i pokušaju ove države za podjelu BiH laži i neutemeljene na izvorima.

“Činjenice su upravo suprotne – da nije bilo Hrvatske, da nije bilo Hrvata, mogu slobodno reći, ne bi se ni održala BiH“, kazao je on.

Kada se govori o Domovinskom ratu, istakao je, o Herceg-Bosni i ulozi Hrvatske i Hrvata u događajima u BiH mnogi govore, a “nemaju pojma o tome“.

“Nažalost, mnogi koji se ne bave razdobljem Domovinskog rata govore o tome i prihvatili su narativ koji je ubačen u medije, niz dezinformacija koje jednostavno nemaju nikakvo uporište u izvorima i ubačen u medijski prostor u Hrvatskoj, i na neke naše kolege to prihvaćaju kao činjenicu, a to nije činjenica“, kazao je on.

Iz Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska su reagovali na Nazorovo medijsko gostovanje i podsjetili ga “na vrlo jasne, nedvosmislene i na dokazima utemeljene činjenice o ratu u BiH koje je dokumentirao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)“, tačnije na presudu Jadranku Prliću i ostalima.

Margareta Blažević iz Inicijative kaže za Detektor da su smatrali potrebnim podsjetiti profesora na ove presude.

“Sveukupno njih šest ili sedam koje dokazuju i de facto i de jure na fizičkim dokazima, svjedočanstvima, dokumentima, koji su apsolutno svi dostupni u arhivama MKSJ, da je zapravo postojao udruženi zločinački napad na čelu s hrvatskim političkim i vojnim vodstvom, da je postojao međunarodni sukob između Republike Hrvatske i BiH, i da zapravo ta odgovornost Hrvatske itekako postoji i za zločine, ali i za ulogu Hrvatske u ratu u BiH“, rekla je ona.

Blažević je istakla da je problematična i njegova izjava u vezi s dezinformacijama jer “on upravo radi isto to za šta proziva druge komentatore – plasira u javnost dezinformacije o ulozi Hrvatske i Hrvatskog vijeća obrane, koje se kose direktno s presudama”.

Inicijativa je u saopštenju ukazala na zbornik radova “Muslimansko (bošnjačko)-hrvatski rat, s posebnim osvrtom na oružane sukobe i stradanja Hrvata u središnjoj Bosni” u čijem je sastavljanju sudjelovao i sam Nazor.

Zbornik je, kako se navodi u saopštenju Inicijative, predstavljen prilikom proslave 33. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru, čemu je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović. 

“Zaključci istaknuti u ovom sažetku predstavljaju ozbiljan, zabrinjavajuć i vrlo problematičan primjer povijesnog revizionizma, relativizaciju počinjenih zločina hrvatskih snaga, vrijeđanja žrtava i nepoštivanje presuda i institucija MKSJ-a i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove“, navodi se u saopštenju.

Inicijativa se posebno osvrnula na tvrdnje o zločinu u Ahmićima koji se u Zborniku, među ostalim, opisuje i kao “legitimna vojna operacija”.

MKSJ je osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Srednjoj Bosni, koji uključuju i Ahmiće, te Miroslava Bralu na 20 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Pašku Ljubičića na deset godina.

“Zapravo je njegov medijski istup pun dezinformacija i u suštini revizionistički narativ koji se plasira u javnost, i mislimo da je to vrlo problematično od jednog povjesničara i direktora memorijalnog centra koji, između ostalog, po zakonu u kojem se opisuje zašto je osnovan taj memorijalni centar, zapravo se kaže da je osnovan radi utvrđivanja istina o Domovinskom ratu“, zaključila je Blažević.

Haški tribunal je osudio Jadranka Prlića i druge čelnike Vlade takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina u BiH.

Prlić, bivši predsjednik Vlade tzv. Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili Bruno Stojić, nekadašnji ministar odbrane tzv. Herceg-Bosne, te bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Valentin Ćorić, nekadašnji načelnik Uprave Vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

U ovoj presudi Tribunal je zaključio da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kome su učestvovali, između ostalih, i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, te načelnik Generalštaba Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Najčitanije
Saznajte više
Tužilaštvo obustavilo istragu protiv Diane Kajmaković, vraća se na radno mjesto
Državno tužilaštvo obustavilo je istragu protiv Diane Kajmaković, bivše zamjenice glavnog tužioca ovog tužilaštva. Kajmaković je za Detektor potvrdila da se već sutra vraća na posao.
Rješenje Ustavnog suda BiH kao nalog Državnom tužilaštvu za ministra Bukejlovića
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o neizvršenju odluke ovog suda koja se odnosi na privremeno stavljanje van snage Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, uz obrazloženje da entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović donošenjem pravilnika o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku, što povlači krivičnu odgovornost.
Fotografija sudije Kelemana sa stranačkim funkcionerom SNSD-a