“Prijedorska trauma je prijedorska tuga“ – izložbom ispričana istina

Četiri slike izložbe posvećene su potrazi za Anitinim stricom Mirsadom Zečićem, koji je imao 25 godina kada je ubijen u Prijedoru 1992. godine. Nakon decenija potrage, porodica je pronašla njegovo tijelo prije nepunih mjesec dana, govori za Detektor autorica.

“Rečeno nam je da je otišao u Maleziju, pa smo ga tražili u Maleziji. To je najdalje mjesto gdje smo ga tražili, a bio je samo 11 kilometara od naše kuće – u Donjoj Dragotinji“, rekla je Zečić.

Iako sada živi u Austriji, Prijedor i rat u Bosni i Hercegovini su autorici, kako kaže, ostale opsesivne teme njene umjetnosti.

Upravo je pričanje istine, kako kaže, osnovni motiv njenog umjetničkog djelovanja, vođena idejom da umjetnost može reći ono što ljudi ne mogu, odnosno pokazati šta se desilo u Evropi, a za šta ljudi u Austriji kažu da nije moguće.

Njeni radovi predstavljaju isječke iz prijedorskih logora “Omarska“, “Trnopolje“, “Keraterm“, ali i logora “Manjača“ u kojem je bio smješten veliki broj Prijedorčana.

“Na ulazu u ‘Manjaču’ je pisalo velikim slovima ‘Logor – zabranjen ulaz’. Da, zabranjen ulaz za ljude koji su stranci, za ljude koji žele pomoći, a nije bio zabranjen za ljude koji su htjeli da maltretiraju druge. (…) Uzela sam tu sliku… taj ulaz, baš iz razloga jer doslovno piše da je logor, a svugdje su govorili da je to bio samo sabirni centar“, govori Zečić.

Izložba u organizaciji Arhiva Federacije BiH bit će otvorena u prostorijama Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić do 12. novembra.

Prema Detektorovoj Bazi sudski utvrđenih činjenica, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u nekoliko presuda zaključio da je u Prijedoru došlo do nasilnog preuzimanja vlasti u aprilu 1992., nakon čega su krenula hapšenja, zatvaranja u logore, ubistva, silovanja i protjerivanja nesrpskog stanovništva.

Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora. Pored Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske – osuđenih na doživotne kazne – između ostalog za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, najviša pravosnažna kazna – 40 godina – izrečena je Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku opštine i prijedorskog Kriznog štaba. Vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Stakić imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i formiranju logora.

U Sudu BiH za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđene su 23 osobe na više od 380 godina zatvora.