Advokati u Republici Srpskoj odlučuju o prekidu tromjesečnog štrajka

Pozitivan odgovor je stigao tek nakon tromjesečne obustave rada, a predsjednik Advokatske komore Dalibor Mrša kaže da očekuje da će Skupština danas donijeti odluku o prihvatanju ove preliminarne saglasnosti s Ministarstvom pravde.

“Pripremićemo novi tekst tarife, onako kako je Ministarstvo to od nas tražilo, iako mislim da smo mi to mogli jednostavnije uraditi izmjenama i dopunama, ali prihvatićemo argumente Ministarstva u tom segmentu. Nadam se da ćemo donijeti odluku o početku rada u punom kapacitetu. Kažem, nadam se, s obzirom da kao predsjednik Komore ne mogu glasati, ali očekujem da će kolege to prihvatiti“, izjavio je Mrša za Detektor.

Iako su advokati u Republici Srpskoj resornom ministarstvu dali nekoliko prilika u proteklih godinu dana da se ovo pitanje riješi, prilikom odluke o obustavi rada jasno su naveli da su iscrpljene sva mirna sredstva za pregovore.

Skupština Advokatske komore je donijela odluku o organizovanju protesta s obustavom rada, što se najviše odrazilo na postupanje advokata kao branioca po službenoj dužnosti pred sudovima.

Praktično, od 1. avgusta ove godine stvoren je svojevrsni pravni vakuum jer su pauzirani mnogi predmeti, a nisu mogla biti ni održana saslušanja osoba koje su osumnjičene čak i za najteža krivična djela.

Tako je na slobodu pušten i Marko Simić, koji je početkom oktobra na području Banjaluke uhvaćen s pet i po kilograma marihuane. Simić je nakon hapšenja tražio branioca po službenoj dužnosti.

Kako Zakon o krivičnom postupku predviđa da se pritvorska ročišta ne mogu održati bez prisustva advokata, ročište nije moglo biti održano te, bez obzira na prijedlog Tužilaštva, Simić po sili zakona nije mogao biti zadržan u policijskom pritvoru.

Slična situacija se desila i u još nekoliko slučajeva, a zbog štrajka advokata dva puta su odgađana i pretpristupna ročišta optuženima za brutalno ubistvo dobojskog privrednika Saše Kulišića.

Jedan od advokata iz Banjaluke rekao je za Detektor da je veći broj osoba, osumnjičenih i optuženih za najteža krivična djela, sam birao branioce, naprasno otkazivao punomoć advokatima i tražio branioce po službenoj dužnosti, jer su, kako navodi, znali da će tako odmah izaći iz pritvora ili odgoditi procese na određeno vrijeme.

Mrša kaže da je i sam svjestan problema koji se pojavio, ali da Komora ni na koji način nije ta koja je ugrozila bezbjednosnu situaciju.

“Nije vam prijatno kada dođete u situaciju kada imate lice koje treba da se nađe iza rešetaka, a vi nemate kapacitete, odnosno država nije obezbijedila kapacitete da se to sprovede“, kaže Mrša, uz podsjećanje da se advokatska tarifa nije mijenjala već skoro dvije decenije, te da su advokati tražili da ta tarifa, sa sadašnjih dva, buda povećana na tri.

Navodi da je čak i takva tarifa, u segmentu odbrana po službenoj dužnosti, umanjena za 50 posto odlukom Vlade Republike Srpske, ali da se i to ne isplaćuje redovno.

“Mi smo 2018. ili 2019. imali jednu sličnu situaciju kada nisu isplaćivane odbrane po službenoj dužnosti i akumuliran dug prema Advokatskoj komori, to jest braniocima je bio oko šest miliona maraka. I tada je Advokatska komora donijela odluku o obustavi rada, ali je tadašnji ministar Kasipović došao na sjednicu i donio rješenja koja su bila prihvatljiva. Ta odluka o štrajku je trajala samo jedan dan jer smo vrlo brzo našli rješenje, tako da sam se negdje nadao da ćemo i sada to riješiti“, dodaje Mrša.

Iz Ministarstva pravde su odgovor na pitanje Detektora o ugrožavanju bezbjednosne situacije ipak prebacili u polje odgovornosti advokata.

“Nesporno je da osumnjičeni, odnosno optuženi, mora imati branioca prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora i za vrijeme dok pritvor traje, a da je Advokatska komora Republike Srpske donijela odluku o organizovanju protesta s obustavom rada advokata, te je predmetno pitanje svrsishodno uputiti Advokatskoj komori Republike Srpske, kao donosiocu iste”, navode u Ministarstvu pravde.

Profesor na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci Duško Vejnović kaže da je došlo do određenog pravnog vakuuma, koji i dalje može da ugrozi bezbjednost u određenom segmentu.

“Ubijeđen sam da policijske i bezbjednosne agencije sve to nadziru. Ranjiva je u određenom segmentu bezbjednosna situacija, ali ne dotle da bi bila skroz narušena i da bi mogla proizvesti neku veću i širu štetu. Imaju policijske organizacije instrumente u skladu sa zakonom za dalje djelovanje. Nije toliko narušena bezbjednosna situacija da bi se stvarala panika među građanima“, izjavio je Vejnović za Detektor.

Ipak, napominje i da sve strane u procesu moraju pokazati više senzibiliteta prema pravosudnim institucijama i ispunjavati svoje obaveze.

“Gomilaju se određeni predmeti. Ne mogu se procesuirati određene komponente osumnjičenih i optuženih, i apelujem na Vladu Republike Srpske da nastoji budžetom obezbijediti sredstva, ali istovremeno apelujem na advokate da iskažu strpljenje u mjeri u kojoj je to moguće, iako oni žive od tog svog posla“, zaključio je Vejnović.

Iz Advokatske komore kažu da će u slučaju odluke o obustavi štrajka već u subotu, 2. novembra, moći da se posvete svom poslu, u slučaju da dođe do određenih akcija koje bi iziskivale branioce po službenoj dužnosti, ali da će se u punom kapacitetu u sudnicama pojaviti već od ponedjeljka, 4. novembra.

S druge strane, prema riječima Mrše, do 15. novembra će sačekati i odgovor Ministarstva pravde BiH, kada je riječ o postupanju advokata pred Sudom BiH.

“Mi smo na sjednici 30. avgusta donijeli moratorijum na primjenu odluke obustave rada advokata pred Sudom BiH. Ako do 15. novembra ne ispune naše zahtjeve, mi ćemo onda pristupiti minimumu rada. To znači da ćemo dozvoliti advokatima iz naše komore da, kao branioci po službenoj dužnosti, mogu najviše dva puta mjesečno da preduzimaju radnje i to u pritvorskim predmetima“, zaključio je Mrša.