Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora koalicije “Pod lupom” kaže da političari izbjegavaju teme tranzicijske pravde jer “tri strane imaju svoje istine i uzimaju samo ono što njima odgovara, ali se istina može utvrđivati samo na osnovu činjenica”.

“Najgore je bježati od istine, a ovdje svi bježe od istine koja je jedini lijek da imamo drugačiju budućnost. Mi kao društvo nismo spremni da se suočimo s istinom”, kaže Šehić.

Kandidat za gradonačelnika Banje Luke Davor Dragičević jedini je iz ovog grada odgovorio na pitanja o izgradnji spomenika i obilježavanju mjesta zatočenja, relativiziranju zločina i priznavanju sudski utvrđenih činjenica.

Dragičeviću, koji je bio žrtva vlasti u Republici Srpskoj zbog protesta koje je organizovao nakon ubistva sina, važna je sloboda govora i ona je iznad svega. Kaže da bi poštovao sudske presude “bez obzira na lična uvjerenja”.

“Volio bih da se u budućnosti svi jasno odredimo po ovom pitanju, koje je i više nego osjetljivo, posebno prema građanima koji su doživjeli tragedije u ratu, bez obzira kojoj strani pripadaju”, kaže.

Dragičević smatra da dosadašnjim međunarodnim presudama “niko nije dobio niti djelić pravde u izvornom smislu”.

“Što se tiče presude domaćih sudova, to je čista lakrdija i vrijeđanje svakoga od nas bez obzira na vjeru i naciju. Slobodan sam reći da su oni ti koji će ovoj državi zabiti zadnji ekser u kovčeg prije totalnog sunovrata”, dodaje.

Odgovarajući na isto pitanje, kandidat za načelnika sarajevske Općine Centar Tarik Jazić (Za nove generacije) rekao je da ne bi dozvolio održavanje skupova na kojima se relativiziraju sudski utvrđene činjenice o ratu i promovišu knjige ratnih zločinaca.

“Nezamislivo mi je da se to dešava u bilo kojem dijelu države”, kaže Jazić.

Poštivanje presuda domaćih i međunarodnih sudova je put za pomirenje naroda na ovim prostorima, smatra on.

Dragičević bi podržao obilježavanje svih mjesta zatočenja u Banjoj Luci bez obzira na etničku pripadnost žrtava. 

“Mislim da sam i kroz ovu moju građansku borbu za ‘Pravdu za Davida’ dokazao i pokazao svoja opredjeljenja. Najtragičnije po sve nas je da pravda i presude u BiH ne egzistiraju tako da u formi koju želimo vrlo malo nam ostavljaju bilo koju nadu i šansu za napredak i prosperitet”, smatra Dragičević.

Adnan Šabani, kandidat za gradonačelnika Zenice, nije želio odgovarati na pitanja Detektora jer smatra da se direktno ne tiču ovog grada, ali je naglasio da poštuje i uvažava sve sudske presude i sudski utvrđene činjenice.

U ranijem istraživanju Detektor navodi da je samo jedna osoba po komandnoj odgovornosti odgovarala za zločine počinjene u Muzičkoj školi u Zenici, gdje su od 26. januara 1993. godine civili i zarobljenici hrvatske i srpske nacionalnosti bili zatočeni u nehumanim uslovima, bez hrane, i svakodnevno na najokrutnije načine premlaćivani, dok presuda Haškog tribunala otkriva imena više pripadnika Armije BiH koji nikada nisu procesuirani. Na ovom objektu nikad nije postavljena spomen-ploča žrtvama.

Davor Dragičević. Foto: BIRN BiH

Detektor je kandidate pitao i da li bi podržali izgradnju spomenika svim civilnim žrtvama rata bez obzira na etničku pripadnost, da li bi podržali obilježavanje mjesta zatočenja i stradanja u gradu i konkretna pitanja o promjeni postojećih ili izgradnji novih spomenika.

Dragičević bi podržao izgradnju zajedničkog spomenika civilnim žrtvama rata jer “svako sjećanje, svaki spomenik, treba biti i mora biti izgrađen kao trajna opomena svima nama na strahote koje rat nosi sa sobom, a takođe i kao svetionik opomene da se nikada i nikome nešto slično ne ponovi”.

Kandidate u sarajevskim općinama Detektor je pitao da li bi podržali promjenu natpisa na ploči na Vijećnici koji asocira na kolektivnu odgovornost srpskog naroda, iako to nije u nadležnosti lokalnih vlasti, već grada. Ranije je gradonačelnica Benjamina Karić, koja je sada kandidat za načelnicu Novog Sarajeva, odbila zahtjeve da se promijeni termin “srpski zločinci”.

Niko od kandidata za načelnike četiri sarajevske općine – Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad – nije odgovorio na upit Detektora osim Tarika Jazića.

“Potpuno sam saglasan da se tekst ploče na Vijećnici modifikuje. Umjesto riječi ‘srpski zločinci’ potrebno je da piše ‘genocidna Vojska Republike Srpske’”, njegov je odgovor.

U presudama u Haagu se kao počinioci napada na Sarajevo – snajperisanjem i terorisanjem građana granatiranjem – navode vojne snage, odnosno Vojska Republike Srpske (VRS), policijske, odnosno snage Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a te paravojne formacije.
Od kada je prije nekoliko godina Karić postavila spomen-ploču na Kazanima iznad Sarajeva, gdje su bacana tijela građana srpske nacionalnosti, traju i zahtjevi da se u tekstu jasno imenuju odgovorni za zločin, pripadnici Armije BiH.

Jazić bi podržao da se napišu imena i prezimena onih osoba za koje postoji pravosnažna presuda da su učestvovali u ubistvima civila na Kazanima, nadomak Trebevića, ali se ne slaže s tim da se “časna Armija BiH dovodi u vezu s pojedincima koji su činili zlodjela tokom proteklog rata”.

Šehić dodaje da postoje sudske presude za zločin na Kazanima, ali da se prilikom izrade teksta na spomen-obilježju pobjeglo od njih.

“Ne zna se ni kako su ti ljudi stradali, da li su ubijeni, da li su poginuli od grante… ništa. Tekst je iskasapljen i ono je sraman natpis”, kaže Šehić.

Za ubistva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca, tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH. Komandant ove jedinice Mušan Topalović Caco ubijen je u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.

Porodice ubijenih više puta su isticale da su nezadovoljne i natpisom na ploči jer nisu navedeni počinitelji, kao ni informacija da broj ubijenih nije konačan.

Dragičević kaže da će se, ukoliko bude izabran, baviti isključivo nadležnostima gradonačelnika te nije želio direktno odgovoriti na pitanje da li bi podržao izmjenu nastavnog plana u Republici Srpskoj kojim se veličaju ratni zločinci i relativiziraju sudske presude.

Odgovore na takva pitanja treba da daju stručnjaci, kaže on.

Učenici u Republici Srpskoj ove će godine kroz deset časova učiti o ulozi Ratka Mladića i Radovana Karadžića u “odbrambeno-oslobodilačkom ratu”, ali niti na jednom od tih časova nastavnici nemaju obavezu da kažu kako su njih dvojica osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.

“Trebamo se svakako potruditi svi mi da pogledamo jedni drugima u oči. Pod ovim mislim da ako je nekome neko ratni zločinac, a drugima heroj, to je onda selektivna i neobjektivna pravda. Zločin je zločin i tu nema nikakvog herojstva, kako velika većina građana smatra”, kaže Dragičević.

Detektor je kandidate pitao i da li bi bili spremni uputiti javno izvinjenje manjinskim grupama u gradu ili općini koji su bili žrtve u ime naroda kojem pripadaju.

Javna izvinjenja za počinjene zločine kao način suočavanja s prošlošću rijetka su u BiH. Dragičević kaže da ne želi uputiti izvinjenje “nikada i nikome”. Dodaje da nikada neće prihvatiti bilo kakvu kolektivnu odgovornost i da su “zločine činile sve tri zaraćene strane”.

“To je lična stvar. Ja, Davor Dragičević, nisam nikada počinio bilo kakav zločin da bih se izvinjavao. Podršku, pomoć, toplu riječ utjehe uvijek i svima”, kaže.

“Za ovih sedam godina borbe upoznao sam i srebreničke i bratunačke majke i još nebrojeno ljudi koji su doživjeli ratne strahote. Na kraju, i ja sam sudionik tog strašnog rata. U svojoj borbi sam nebrojeno puta dobijao podršku baš od ljudi koji su bili na suprotnoj strani od moje”, dodao je, kao i da će Banja Luka pod njegovim vodstvom biti grad mira, sigurnosti i bezbjedan za sve građane.

Spomen-obilježje žrtvama zločina na Kazanima. Foto: BIRN BiH

Jazić kaže da je spreman da obiđe sva mjesta na kojima su stradali civili iz manjinskog naroda na prostoru općine Centar.

“Spreman sam i da one neobilježene na adekvatan način obilježimo, a porodicama žrtava uputimo izvinjenje i suosjećanje”, kaže Jazić.

Detektor je kontaktirao i kandidate za načelnike/gradonačelnike Prijedora i Srebrenice, kao i nosioce listi za Gradsko vijeće Mostara, ali oni nisu do objave teksta odgovorili na upite.

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS-u Branko Todorović kaže da pitanje tranzicione pravde nikad nije bilo u sklopu političkih programa i stavova političara i kandidata na izborima u posljednjih 28 godina, pa tako ni na predstojećim Lokalnim izborima.

“Time se nije bavio skoro niko jer je u BiH veoma lako obnašati vlast time što ćete podsticati na međuetničku, međureligijsku mržnju, pogotovo kod kategorija koje su žrtve rata u BiH”, kaže Todorović te ističe da se tranzicionom pravdom nisu bavili ni političari na višim nivoima vlasti – entitetskom i državnom.

Aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt je u martu 2024. nametnuo više od stotinu izmjena Izbornog zakona, kojima, između ostalog, sprečava kandidaturu osuđenim ratnim zločincima, ali negiranje genocida i drugih ratnih zločina nije rijetka pojava u političkom diskursu.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH kaznila je Vlada Sladoja, kandidata za načelnika Kalinovika, sa 20.000 maraka zbog širenja govora mržnje i veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića tokom predizorne kampanje. On je u međuvremenu povukao kandidaturu.

Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je 2021. nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Podsticanje međuetničke i međureligijske mržnje, glorifikacija ratnih zločina i šovinizam su profitabilni za političare i donose im glasove, smatra Todorović. Ističe da u programima za lokalne izbore niko nije posvetio pažnju integraciji povratnika koji su postali “obespravljeni građani drugog reda”.

“Političari se i na Lokalnim izborima ponašaju pragmatično i šalju upravo te šovinističke poruke koje će im donijeti dio glasova”, rekao je Todorović.

Lokalni izbori se održavaju u nedjelju, 6. oktobra, ali se sada čeka nova odluka CIK-a zbog poplava koje su pogodile pojedina područja BiH.