Otvoren “Sarajevski spomenar” kao trajni podsjetnik na ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva
Zdravka Gvožđar, majka poginulog Eldina, kazala je da su roditelji ubijene djece čitav život tužni, a današnje otvaranje spomen-sobe izaziva još jači osjećaj. Dodala je da su roditelji sretni i ponosni što je došlo do ovoga, jer je riječ o uspomenama i djelićima života roditelja i ubijene djece koja su ostavila život u ovom gradu.
“Mi smo izbjegli s Grbavice i uspjela sam dvije majice ponijeti, jedna je tu kao eksponat, a u drugoj je sahranjen. Ima nekih njegovih pisama koje je pisao baki i dedi koji su bili na Alipašinom Polju u to vrijeme a mi nismo imali kontakt s njima, ali svi eksponati su jednako teški i jednako bolni za nas roditelje”, kazala je ona.
Samina Tanović, koja je bila dio tima za oblikovanje prostornog vizualnog dizajna, kazala je da je rad na ovom projektu za nju bio jedan težak proces jer je riječ o vrlo dubokim i emotivnim pričama.
“To je bio profesionalni izazov gdje smo imali više faktora, gdje imamo tešku emotivnu priču, mali prostor u kojem treba na adekvatan način ispričati te priče i dati im prostora. Tako da su to bili profesionalni izazovi koji su možda za mene jedan od najtežih procesa u mom dosadašnjem periodu”, pojasnila je ona.
Dodala je da je tokom rada na projektu bilo mnogo ideja, ali da je riječ o timskom radu koji je funkcionisao s Elmom Hodžić i Historijskim muzejom BiH, kao kustosima koji su mnogo godina proveli na prikupljanju materijala i arhiviranju eksponata.
“Zajedno smo razmišljali na koji način da prikažemo sve te priče, da ih pokažemo i damo im adekvatan prostor. Ono što smo željeli da pokažemo jeste dječiju iskrenost i radost koju su oni imali u sebi i koja je bila prikazana na papirima, spomenarima, njihovim iskrenim emocijama, i htjeli smo da prikažemo ono što je njima oduzeto, što je prekinuto”, izjavila je ona.
Kustosica Elma Hodžić je pojasnila kako je priča o “Sarajevskom spomenaru” započela procesom prikupljanja predmeta koje je pokrenulo Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 2012. godine, kada je za potrebe izložbe povodom obilježavanja 20 godina od početka opsade Sarajeva predstavljen značajan broj dječijih igračaka, crteža, fotografija, odjeće i obuće.
“Od tada do danas je ova zbirka uspomena, simbolično nazvana spomenarom, prošla kroz različite strukturalne i vizualne preobražaje”, navela je ona.
