Da nema oca postao je svjestan tokom školskih dana, a onda mu je rečeno da je ubijen na Baljkovici, na zadnjoj liniji prije slobodne teritorije.

“Dok postavljam slike vezano za genocid, vezano za ‘Marš mira’ i dok hodam taj put smrti koji moj rahmetli otac nije preživio i dok pogledam kakve komentare dobijam ispod mojih slika koje objavljujem, osjećam se poniženo”, pojašnjava Damir.

Za sebe kaže da kroz čitav život traga za osjećajem kako je imati oca, a komentari puni mržnje, negiranja i ismijavanja dodatno ga vrijeđaju. On za Detektor magazin govori kako brisanjem ili prijavom komentara na društvenim mrežama želi spriječiti negiranje genocida i širenje mržnje na svojim nalozima.

“Pretežno omladina neškolovana ostavlja takve komentare, što nisu dovoljno informisani, što su nahranjeni lažnim informacijama…”, smatra.

Primjećuje da komentare često ostavljaju osobe iza lažnih profila.

“U ovom vremenu lako je mrziti, sjediš za telefonom, za računarom i lako je napisati komentar pun mržnje, pošto nema konsekvenci”, kaže.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra u Srebrenici, krajem juna na Global Fact-Checking Summitu je predstavnicima “Mete” i TikToka iznio inicijativu kojom je zatražio da ove društvene mreže uklanjaju sadržaj kojim se negira genocid.

“Odbijamo živjeti u svijetu u kojem svako može otvoriti račun i povrijediti nas na najintimniji, najprivatniji, najličniji način koji postoji. Mi to odbijamo i pokrenut ćemo kampanju koja je usmjerena na to”, poručio je Suljagić te dodao kako bi vrsta ideologije i vrijednosti u koje vjeruju negatori mogli dovesti do ponavljanja Srebrenice.

Obraćajući se velikom broju učesnika u Domu mladih u Sarajevu, Suljagić je naveo kako genocidi nikada ne počinju mecima, nego riječima, te da genocid, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti nisu stvar rasprave ili slobode govora.

“Ovo za mene nije stvar politike. Ovo je pitanje mog života. Postoje ljudi koji govore da sam ja izmislio oca, da sam lagao da ga imam. Postoje ljudi koji koriste ove kanale, ove medije kako bi rekli da su majke izmislile sinove. To je nedopustivo”, kazao je Suljagić.

Memorijalni centar u Srebrenici godišnje objavljuje Izvještaj o negiranju genocida, čiji preliminarni rezultati za  2024. pokazuju da je došlo do znatno većeg broja negiranja u odnosu na prethodne godine.

Koautor izvještaja Edin Ikanović objašnjava kako je ovo tek početak rada na inicijativi.

“U pitanju su velike platforme s kojima postoji drugačija vrsta razgovora, ali svakako mislimo da da ćemo na kraju imati jedan pozitivan ishod i da ćemo u vrlo skorije vrijeme biti u mogućnosti da sadržaje na društvenim mrežama, a u kojima se negira genocid, nećemo više gledati”, kaže Ikanović te dodaje kako su zabilježili veliki broj negiranja genocida kada je trebala biti usvojena Rezolucija u UN-u.

Urednica u evropskom timu za digitalnu verifikaciju Agence France-Presse (AFP) Katarina Subašić navodi kako su novinari za provjeru činjenica često optuživani da su cenzori, a da društvene mreže ne uklanjaju sadržaj političara zbog straha da bi mogli ograničiti njihovu slobodu izražavanja.

“Mi smo pokušali da nađemo konkretne citate gdje su političari negirali genocid u Srebrenici i nismo uspjeli da to nađemo. Iako je potpuno jasno da je poruka sve vrijeme bila ta, ali je prenijeta tako da su u odvojenim rečenicama bile konstatacije ‘zločin u Srebrenici je nešto strašno što se desilo’, ‘to je bio jedan užasan zločin’, a s druge strane ‘Srbi nisu genocidan narod’, pa onda kad pošaljete takve dvije rečenice, one daju poruku ‘u Srebrenici nije bilo genocida’”, navodi ona.

Kako pojašnjava, zajedno s kolegama pokušava javnosti ukazati na širenje dezinformacija i neophodnost kritičkog čitanja informacija do kojih dolaze na mrežama. Dodaje da političari na društvenim mrežama pažljivo biraju svoje riječi i dosežu do mnogo većeg broja ljudi od tekstova koji se odnose na provjere činjenica.

“Mi možemo da provjeravamo kad naiđemo na te informacije, dezinformacije koje se tiču ratnih zločina ili genocida u Srebrenici, i da onda tekstom koji mi okačimo na te objave zapravo pokušamo ljudima da objasnimo, damo kontekst, damo neke istorijske informacije, šta se zapravo dogodilo kako su sudovi to presudili i zbog čega”, kaže ona.

Pred 29. godišnjicu genocida u Srebrenici, BIRN BiH i Mediacentar su okupili urednike i novinare iz BiH, s kojima su podijelili sudski utvrđene činjenice prilagođene različitim novinarskim formama, a kako bi se zajedno borili protiv negiranja u javnom prostoru.

Prema navodima Centra za borbu protiv mržnje u digitalnom prostoru (CCDH) i u Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici 2022. godine, društvene mreže Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i TikTok nisu reagovale na 84 posto objava koje bi se trebale kategorisati kao širenje mržnje.

Tarik Moćević, koautor izvještaja “Nove platforme i govor mržnje: Primjeri slavljenja presuđenih ratnih zločinaca i negiranje genocida na TikToku”, navodi kako na ovoj društvenoj mreži korisnici svjedoče brutalnom iživljavanju i slavljenju počinilaca genocida.

Kako pojašnjava, TikTok nakon pretraživanja sadržaja o holokaustu svoje korisnike automatski upućuje na verifikovane objave.

“Mi se nadamo da ćemo uspjeti ovom inicijativom pokrenuti nešto i s pitanjem genocida u Srebrenici. TikTok – kao i ostale društvene mreže, naravno – načelno ne dozvoljava govor mržnje, širenje mržnje, diskriminaciju po bilo kojoj osnovi i ima taj standardni auto sistem uklanjanja nepoželjnih sadržaja koji funkcioniše vrlo jednostavno na pretrazi spornih riječi i automatskom eliminisanju sadržaja koji ima u sebi te ključne riječi. Međutim, taj automatski sistem je očigledno nedovoljno efikasan”, kaže on.

Dodaje kako je za ovu društvenu mrežu vrlo karakteristično jer dozvoljava profile s lažnim imenom korisnika te kako su tokom rada na izvještaju otkrili više od 150 profila s imenima ratnih zločinaca u svom nazivu.

Vincent Couronne, direktor Les Surligneurs, francuskog medija za provjeru činjenica, i istraživač na Univerzitetu Paris-Saclay, smatra da se državni zakoni trebaju primjenjivati i na kompanije.

“Ukoliko je u Bosni i Hercegovini negiranje genocida zabranjeno, onda bi se i platforme trebale boriti protiv toga”, kaže Couronne te dodaje kako bi se platforme trebale boriti i protiv promocije negiranja.

Prema njegovom mišljenju, negiranje genocida može predstavljati prijetnju po reputaciju društvenim mrežama.

“Male države, s malim bruto domaćim proizvodom (BDP) i s ne baš velikom populacijom, nažalost imaju malo mogućnosti da vrše pritisak na platforme, zbog čega žalim, naravno, ali to je posljedica kada pustimo ove kompanije da rastu do te mjere da postanu jače od pojedinih zemalja”, kaže on.

Predstavnici kompanije “Meta”, koja rukovodi Facebookom i Instagramom, te društvena mreža TikTok nakon predstavljanja inicijative nisu pristali na razgovor s novinarima Detektora niti su odgovorili na pitanja postavljena pisanim putem.