Bh. povorka ponosa. Foto: Bh. povorka ponosa
Kako su naveli iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC), trend koji je vidljiv godinama unazad pokazuje da, iako je progres i položaj LGBTI osoba u BiH nezadovoljavajući na svakom dijelu teritorije, postoji sve veća razlika između dva entiteta.
U saopćenju su podsjetili na napad na aktiviste Bh. povorke ponosa u Banjoj Luci, poticanje na nasilje i diskriminaciju LGBTI osoba od strane najviših funkcionera u ovom entitetu i javnih ličnosti, organizovanje grupa i nevladinih organizacija s jasnom antirodnom agendom, kao i na najave ukidanja “rodnog identiteta“ kao zabranjenog osnova u Krivičnom zakoniku Republike Srpske.
“S druge strane, procesi u entitetu Federacija BiH se najbliže mogu opisati riječju stagnacija. Iako postoje znakovi barem djelimične institucionalne otvorenosti za propise i politike koji se tiču ključnih pitanja ljudskih prava LGBTI osoba, činjenica je da se procesi odvijaju presporo i da ni na jednom od ključnih pitanja (…) nisu pomjerile u značajnoj mjeri”, smatraju u SOC-u.
Podsjetili su na pozitivan primjer brze i efikasne reakcije Tužilaštva Kantona Sarajevo, kada su se dešavale značajne prijetnje po sigurnost LGBTI osoba, kao u slučaju “Grindr napada”, odnosno nasilja nad više gej muškaraca zloupotrebom dejting aplikacija.
Najznačajniji napredak je ostvaren u distriktu Brčko, kada je početkom ove godine Skupština distrikta izmjenama Krivičnog zakona uključila krivično djelo javnog izazivanja ili poticanja na mržnju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Među pozitivnim stvarima je naveden rad i predanost pojedinih državnih institucija na praćenju i promicanju Akcionog plana za unapređenje osnovnih sloboda i ljudskih prava LGBTI osoba u BiH, donesenog na državnom nivou.
“Antirodni akteri su nešto novo u našoj zemlji, ali smo ih viđali širom Evrope u Poljskoj, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj, i predstavljaju novu prijetnju rodnoj ravnopravnosti i pravima LGBTI osoba. Radi se o ozbiljnim, dobro finansiranim grupama koje zagovaraju kod političara i političarki da ne primjenjuju međunarodne pravne standarde, kao što je Istanbulska konvencija. Unatoč tome, Bosna i Hercegovina još uvijek ima priliku spriječiti infiltraciju ovih specifičnih narativa u širi društveni i politički diskurs o pravima žena i LGBTI osoba”, zaključuje Emina Bošnjak, izvršna direktorica SOC-a.
Ipak, na bazi svih informacija prikupljenih kroz Rozi izvještaj – godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH, iz SOC-a naglašavaju da će period koji je pred nama obilježiti potreba za zajedničkim djelovanjem svih aktera koji se bave ljudskim pravima u BiH, kako bi se zaustavili regresivni trendovi koji dobijaju sve više uticaja na javni život u BiH i ljudska prava LGBTI osoba.
