Pitanje nestalih osoba ne priznaje državne granice

Predstavnici institucija zemalja u regionu su u novembru 2018. potpisali okvirni plan u kojem su navedeni koraci za formalizaciju multilateralne saradnje i povećanje učinkovitosti pri traženju nestalih osoba. U okvirnom planu su navedene ključne oblasti saradnje, uključujući i uspostavljanje Grupe i angažman porodica nestalih osoba u provođenju plana. Grupu čine institucije nadležne za traženje i identifikaciju nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu.

“Pitanje nestalih osoba na prostoru bivše Jugoslavije ne priznaje državne granice. Građani jedne države su nestajali u drugoj. Porodice nestalih osoba su se kretale iz jedne države u drugu, a informacije o nestalim su se nalazile u trećoj. Stoga pitanje nestalih osoba na Zapadnom Balkanu se nikada ne može riješiti u potpunosti unutar jedne države”, rekao je Matthew Holliday, šef programa Međunarodne komisije za traženje nestalih osoba (ICMP) za Zapadni Balkan, i dodao da je regionalna saradnja od ključnog značaja.

On je kazao da je na uspjeh u pronalasku velikog broja nestalih osoba uticala primjena najnovije metodologije identifikacije na osnovu DNK analize i korištenje regionalne baze podataka.

U BiH se traga za još oko 7.600 osoba nestalih usljed sukoba, a najveću prepreku u procesu traženja predstavlja nedostatak novih i vjerodostojnih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.

Semina Alekić, predsjedavajuća Koordinacije udruženja porodica nestalih osoba u BiH, kaže da su porodice žrtava u našoj zemlje prve sjele za sto i kroz saradnju počele vraćati povjerenje među narodima. Nakon toga su se uključile institucije na regionalnom nivou i formirana je podgrupa za nestale osobe između BiH, Srbije i Hrvatske.

“Mi smo, kao članovi porodica na nivou regionalne saradnje, tražili da se prestane uveličavanje nestanka. Imali smo slučaj prije 2018. godine da iste podatke pokazuju Srbija i Hrvatska koje su u evidencijama nestalih vodile iste ljude. Da se ne ponavljaju imena, ne uveličavaju cifre, da se radi na depolitizaciji ovog problema“, rekla je Alekić i navela da su koristeći bazu riješili veliki broj nestalih koji su se vodili kao nepoznate osobe.

Predsjednici vlada BiH, Kosova, Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Bugarske, Francuske, Italije, Slovenije i Poljske su u julu 2018. godine na Samitu Berlinskog procesa u Londonu potpisali zajedničku deklaraciju gdje su ponovili posvećenost regionalnim naporima u traženju osoba koje se još uvijek vode kao nestale tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Julian Reilly, britanski ambasador u BiH čija Vlada finansira provedbu okvirnog plana, smatra da otkrivanje istine o nestalima u sukobu nije moguće bez prekogranične saradnje. On je rekao i da je Grupa za nestale osobe postala centralna tačka regionalne saradnje i jačanja otpornosti u pogledu postkonfliktnog oporavka na Zapadnom Balkanu.

“Ostvareni su izuzetni rezultati kao što je regionalna baza podataka i rad grupe za NN slučajeve, ali je pred nama još dug put. Živimo u teškom vremenu trenutno u Evropi, ali i u ovoj regiji doživljavamo povećane tenzije. Time je vaš rad pomirenja još važniji“, naveo Reilly.

Thomas Fitschen, ambasador Njemačke koja također finansira provedbu okvirnog plana, naveo je da je deklaracijom definisana važnost traženja nestalih osoba, neophodnost istraga za okolnosti nestanka, zatim potreba da se počinioci dovedu pred lice pravde kako bi porodice dobile smiraj.

“To bi trebalo doprinijeti jednom trajnom pomirenju, miru i stabilnosti država koje su učestvovale u ovome unutar regije“, rekao je Fitschen.

Marko Jurišić iz Instituta za nestale osobe BiH (INO BiH) kaže da danas djeluje regionalna koordinaciona mreža udruženja nestalih osoba, koja je uspostavila forum žena – platformu za raspravu i razmjenu iskustava žena u procesu traganja za nestalim osobama.

“Članovi Grupe za nestale osobe su s predstavnicima udruženja nestalih osoba odali počast svim civilnim žrtvama ratova s prostora bivše Jugoslavije. Ovo su dostignuća koja su bila nezamisliva prije sedam-osam godina. Kompromis i zajednička rješenja su unaprijedila potragu za nestalima u cijeloj regiji“, rekao je Jurišić.

Dragan Đukanović iz Komisije za nestala lica Crne Gore rekao je da od rješavanja pitanja nestalih osoba zavisi proces  pomirenja i izgradnje multietničkih društava, zasnovanih na demokratiji, vladavini prava i toleranciji u regionu.

“Složenost i osjetljivost procesa pronalaska 11.000 osoba, koje se još uvijek vode kao nestale iz sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, obavezuje sve koji su dio ovog procesa, da u okviru svojih nadležnosti doprinesu njegovom okončanju“, naveo je Đukanović.