Helezovo odavanje počasti žrtvama Grabovice porodicama vraća nadu u istinu

Predsjednik Udruge Hrvatskih stradalnika “Grabovica ‘93“ Josip Drežnjak pohvalio je Helezovu odluku da se pokloni žrtvama, te izrazio nadu da će to podstaći sve ostale političare u BiH da priznaju žrtve bez obzira na vjeroispovijest.

“Ovo je prvi put za 31 godinu od zločina da se neko s političkog vrha i iz ministarstva pokloni žrtvama. Lijep je ovo gest, makar i tri decenije kasnije. Lijepo je kad se istini pogleda u oči jer je potpuno nebitno kojoj su vjeri žrtve pripadale“, kazao je Drežnjak.

Ministar Helez je za Detektor rekao kako smatra da za ovakav zločin nema opravdanja.

“U ovom slučaju, između ostalih, ubijeno je dijete od četiri godine i 17 žena, i to nikako nije mogao biti legitimni vojni cilj. Za ovako nešto nema opravdanja. Sve majke ubijene djece širom BiH jednako tuguju za njima, tu nema razlike. Ovaj zločin su počinili neodgovorni pojedinci Armije BiH“, izjavio je Helez.

Pozvao je i ostale dužnosnike da odaju počast svim žrtvama u BiH, bez obzira na nacionalnost.

“Trebamo se izviniti i ograditi od onih koji su ubijali žene i djecu. Neka ovo bude poruka da više nikada ne bude rata i žrtava na našim prostorima“, naveo je Helez.

U noći s 8. na 9. septembar 1993. godine pripadnici Armije BiH ubili su 33 civila, od kojih je najmlađa žrtva, Mladenka Zadro, imala samo četiri godine.

Drežnjak podsjeća da nisu pronađena tijela svih ubijenih u ovom zločinu i izražava nadu da će oni koji to znaju pokazati dobru volju i otkriti lokacije posmrtnih ostataka.

“Od 33 ubijene žrtve, do sada smo pronašli samo dva kompletna tijela. Ostala su ili nekompletna ili ne znamo lokacije gdje se nalaze. Treba nam dobra volja onih koji znaju, da kažu, da pronađemo svoje najmilije. Nadam se da će Helezov potez  ohrabriti takve. Jer mi jedni bez drugih ne možemo živjeti. Jedni druge trebamo uvažavati“, poručio je Drežnjak.

Ranijih godina scene političara na obilježavanju stradanja drugih naroda od strane onih iz kojih dolaze bile su češće, ali se čini da se danas neki političari ustručavaju to ponoviti u atmosferi povećanih političkih tenzija. Branko Ćulibrk, aktivista Centra za mlade “Kvart“ iz Prijedora, organizacije koja radi na suočavanju s prošlošću, kaže da je zato svaki pozitivan primjer važan.

“Svaki politički pokušaj da se zauzme strana žrtava u ratu, naročito priznanje žrtava iz drugog naroda, je za pohvalu, posebno u turbulentnom političkom vremenu koje živimo. Priznanje zločina i izvinjenje žrtvama, ali ono istinsko, jedini je garant miru i pomirenju na ovim prostorima. Svaki takav iskren korak nam je jako bitan. Politički lideri su upravo oni koji nameću narative među narodima u BiH i oni treba da ih i mijenjaju, stoga ovakvi potezi trebaju biti iskreni i česti“, kaže Ćulibrk.

Jednako je važno da politički, ali i institucionalno šaljemo ovakve poruke jedni drugima, bez obzira na vjersku pripadnost žrtava, smatra istraživačica Lejla Gačanica, stručnjakinja za tranzicijsku pravdu.

“To je jedan iskorak u BiH koji nam fali. Važno je da oni koji su preživjeli zločine ili porodice ubijenih dobiju te poruke, ali i da mladi koji tek dolaze uče o kritičkoj kulturi sjećanja i stradanja. U smislu tranzicijske pravde, to je simbolička reparacija. Politički vrh i država moraju priznati sve žrtve, bez obzira na vjersku pripadnost“, kazala je Gačanica.

Sudovi u BiH su zbog zločina protiv civilnog stanovništva u Grabovici osudili  petoricu pripadnika Armije BiH, a mještani kažu da su osuđeni samo zbog ubistva dvije porodice.

Enesa Šakraka, bivšeg pripadnika Devete motorizovane brigade ABiH, Kantonalni sud u Sarajevu osudio je na deset godina zatvora zbog ubistva Ljubice i Mladenke Zadro, dok je Mustafa Hota osuđen na devet godina zbog ubistva Pere i Dragice Marić, a obje presude su izrečene nakon sporazuma o priznanju krivnje.

Na po 13 godina zatvora osuđeni su Nihad Vlahovljak, Haris Rajkić i Sead Karagić u Kantonalnom sudu u Mostaru, zbog ubistva tri člana porodice Zadro, odnosno Ivana, Matije i Mladena, 9. septembra 1993., a Vrhovni sud Federacije BiH je kasnije potvrdio ovu presudu.

Po komandnoj odgovornosti se za ovaj zločin u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) sudilo Seferu Haliloviću, bivšem načelniku Štaba Vrhovne komande ABiH, ali je oslobođen krivice uz obrazloženje da “nije imao stvarnu kontrolu nad jedinicama koje su počinile zločin u Grabovici”.