Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Viktor Nuždić je kazao kako ova institucija ima podatak po kojem je 3. maja 1992. godine stradalo devet osoba, dodajući da je 28 ukupan broj poginulih, uključujući “ranije događaje”.

“JNA je imala legitimitet da se nalazi ovdje i bio je postignut dogovor o povlačenju koji nije ispoštovan i evidentno je da se ovdje dogodio zločin”, kazao je Nuždić između ostalog dodajući da su se vojnici našli u neprijateljskom okruženju.

U optužnici Tužilaštva BiH na osnovu koje se trenutno vodi sudski proces protiv Ejupa Ganića i drugih, navodi se da je prilikom napada ubijeno osam oficira, vojnika i civila, uključujući pripadnike saniteta, a ranjeno njih 22, dok je 20 zarobljeno te fizički zlostavljano i ponižavano.

Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika JNA i civila koji se odnose na 3. maj 1992. godine osim Ganića optuženi su Zaim Backović, Hasan Efendić, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.

Svi su optuženi u svojstvu civilnih, vojnih i policijskih zvaničnika za ratne zločine protiv civila, zarobljenika, ranjenika i bolesnika, te protivpravno ubijanje neprijatelja.

Slobodan Bojanić, bivši vojnik Jugoslavenske narodne armije kazao je da je 3. maja 1992. godine bio u koloni.

“Bio sam negdje pred kraj kolone, ispod same komande. Kolona je jednostavno stala. Ljudi su nas opkolili, istjerali napolje, povaljali po ulici i pucali”, rekao je Bojanić i dodao kako su dobili naređenje od komandira da se krene iz kasarne, ali kako ne zna ko je dao naredbu komandirima.

Boško Tomić, savjetnik Željke Cvijanović, kazao je da Dobrovoljačka “zločin koji se desio uprkos dogovoru i prisustvu stranaca”.

„Čuli ste momka koji je bio u koloni, šta je on kriv što je bio u regularnoj JNA. Napravljen je zločin i pobijeni su ljudi“, kazao je Tomić.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić kazao je kako žali što u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici ne postoji spomenik.

„Ljudi koji su ovdje napadnuti nisu imali namjeru bilo koga da napadnu niti su bili prijetnja ikome. Nije dobro da ovdje ljudi dolaze pod policijskom pratnjom, da se ulice blokiraju kako bi obilježili mjesto stradanja“, kazao je Ćosić.

On je rekao kako mu je žao što na obilježavanje nisu došli gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk.

Prema optužnici, Ejub Ganić se protivio sporazumu od 27. aprila i dogovoru od 3. maja o mirnoj evakuaciji ostatka Druge vojne oblasti JNA iz Sarajeva i, koristeći uticaj kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, podstrekao rukovodni kadar Teritorijalne odbrane Republike BiH, među kojima i Backovića, da naredi presijecanje i zaustavljanje kolone.

Backović je, kako se navodi, kao član Operativnog centra Štaba Teritorijalne odbrane (TO) izdao naređenja pripadnicima TO-a da napadnu kolonu i zarobe sva lica, znajući da može doći do ubistava i nečovječnih postupanja.

Ganić, koji je u vrijeme incidenta bio član Predsjedništva BiH, je 2010. godine po nalogu iz Republike Srbije uhapšen u Londonu, ali je Sud u Westminsteru tada odbio zahtjev Srbije za njegovo izručenje.

U odluci Suda u Westminsteru se navodi kako je provedena istraga u ime Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Na osnovu izvještaja njegovih istražilaca i tužilaca Sud je zaključio da nema osnova za vođenje postupka protiv Ganića.

Po Interpolovoj potjernici koju je Republika Srbija raspisala zbog optužbe da je učestvovao u događajima u Dobrovoljačkoj, u Beču je 2011. godine uhapšen Jovan Divjak, penzionisani general Armije RBiH. Austrijski sud je tada odbacio zahtjev Srbije za izručenje Divjaka, a zbog sumnje da bi on u Srbiji imao pošteno suđenje. Divjak je preminuo 2021. godine.