Optuženi Alija Delimustafić izlazi iz zgrade Kantonalnog suda u Sarajevu. Foto: BIRN BiH
U odluci je utvrđeno da sarajevski Kantonalni sud ne vrši kontrolu izrečenih mjera zabrane svaka dva mjeseca. Naime, iz raspoloživih dokumenata i situacija koje je Ustavni sud u svojim odlukama i ranije razmatrao, može se utvrditi da redovni sud ne postupa po navedenoj obavezi, a u odgovoru na apelaciju se nije ni izjasnio o ovim Delimustafićevom navodima.
Iz navedenih razloga, Ustavni sud zaključuje da i dalje postoji propust redovnog suda da, u zakonom propisanom roku, kontroliše da li je mjera zabrane koja je izrečena apelantu još potrebna, zbog čega je povrijeđeno apelantovo pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
“Ustavni sud smatra da je osporenim odlukama nesumnjivo došlo do ‘miješanja’ u apelantovo pravo na slobodu kretanja (…) Ustavni sud zapaža da su u obrazloženju osporenih rješenja nabrojani razlozi za mjere zabrane koji su postojali u toku trajanja pritvora, te da sud smatra da se ti razlozi nisu promijenili ni protekom šest godina i oko pet mjeseci od podizanja optužnice, odnosno protekom četiri godine i oko devet mjeseci od izricanja mjera zabrane”, navodi se u odluci.
Delimustafiću su mjere zabrane ublažavane, pa Ustavni sud smatra da je svako “ublažavanje mjera” uglavnom posljedica odluka ovog suda i utvrđenih kršenja ljudskih prava.
Ustavni sud u svojoj odluci naročito ističe da suđenje Delimustafiću još uvijek nije počelo, ni nakon više od šest godina i pet mjeseci od potvrđivanja optužnice.
Osim toga, Ustavni sud smatra da se ne može zaključiti da su za vrijeme trajanja mjera zabrane, počev od 16. jula 2019. godine, postojale okolnosti koje bi uputile na zaključak da je apelant svojim postupanjem onemogućio vođenje postupka ili zanemario izrečene mjere.
“U osporenim rješenjima nije ukazano na bilo kakve objektivne razloge zbog kojih glavni pretres u ovako dugom periodu nije započeo, niti je Kantonalni sud u odgovoru naveo šta poduzima radi efikasnog vođenja ovog postupka”, stoji u odluci.
Kako se navodi, Ustavni sud s velikom zabrinutošću konstatuje da se, u takvoj situaciji, postupak u kojem je potvrđena optužnica može i dalje odugovlačiti, a da se stalno samo formalno ponavljaju isti razlozi za ograničavanje apelantove slobode kretanja.
Delimustafić je optužen s još 16 osoba i nekoliko pravnih lica, a na teret mu se stavlja da je od 2009. do 2016. organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine – uglavnom umrlih osoba na području Sarajeva – pribavljajući imovinsku korist u iznosu većem od deset miliona konvertibilnih maraka.
Ustavni sud je utvrdio i da Drugostepeno vijeće Kantonalnog suda u zakonskom roku od tri dana nije odlučilo o Delimustafićevoj žalbi od 22. marta 2023. godine, nego tek nakon tri mjeseca i 15 dana, čime je utvrđena povreda prava na djelotvorni pravni lijek.
Kantonalnom sudu u Sarajevu je naloženo da, u roku od pet dana od dana prijema ove odluke, poduzme odgovarajuće mjere kako bi se ispitalo da li su primijenjene mjere zabrane koje su izrečene Delimustafiću još uvijek potrebne.
